BiHObilježena 20. godišnjica smrti Alije Izetbegovića

Obilježena 20. godišnjica smrti Alije Izetbegovića

Život Alije Izetbegovića obilježili su borba za slobodu i borba za demokratsku i cjelovitu Bosnu i Hercegovinu. Dostojanstveno je ustrajavao u toj borbi s potpunim uvjerenjem da su sloboda i istina nepobjedive i da se za njih vrijedi boriti, bez obzira kolika se lična cijena plaćala, istaknuto je na Akademiji organiziranoj u Sarajevu povodom 20. godišnjice smrti prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića.

Organizatori tradicionalne Akademije, održane u Narodnom pozorištu, su Javna ustanova Muzej ”Alija Izetbegović” i Fondacija “Alija Izetbegović“.

Akademija, pod pokroviteljstvom člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, tradicionalno je okupila brojne zvanice iz društvenog, kulturnog, političkog i akademskog života BiH. Osim brojnih zvanica, programu u Narodnom pozorištu prisustvovao je i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, ostali članovi porodice i brojni gosti. Program je počeo intoniranjem državne himne te sjećanjem sve one koji su živote položili u odbrani Bosne i Hercegovine.

Akademik Mirko Pejanović, ratni član Predsjedništva RBiH, u svom obraćanju prisjetio, kako je kazao, jedne Izetbegovićeve ocjene u ulozi Predsjedništva BiH u ratu, te citirao: “Bosna i Hercegovina je u ovom ratu imala stradanja kao nikad u prošlosti. Nije ostao kamen nad kamenom. Ali je imala jednu sreću. Njom su u ratu upravljali ljudi, koji su jednako bili patrioti svoje zemlje, bezgranično spremni žrtvovati se za njen opstanak i razvoj u miru”.

Pejanović je istakao kako je ovim Alija Izetbegović potvrdio značaj jedinstva ratnog Predsjedništva RBiH u vođenju borbe za integritet i suverenitet BiH.

“Na svemu što je Alija Izetbegović doprinio u opstojnosti države BiH, istorijska nauka i društvena zajednica trebaju posebno vrednovati. Za mnoge uticajne ličnosti iz međunarodne zajednice Alija Izetbegović je imao istorijsku ulogu u odbrani suvereniteta i integriteta države BiH. Istovremeno, državničku ulogu Alije Izetbegovića valja posmatrati u historijskoj ravni sa historijskom ulogom Predsjedništva RBiH kojim je predsjedavao i rukovodio u najtežim uslovima za opstojnost države BiH”, zaključio je Pejanović.

Prisutnima se obratio i bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, koji je rekao kako mu je velika čast što je imao priliku poznavati i učiti od Alije Izetbegovića.

“Alija Izetbegović je bio državnik u najboljem značenju te riječi. Mislilac, filozof, pisac, humanista, pravnik. Ali, Alija je prije svega ili uz sve to bio i dobar čovjek. Lično sam ga poznavao i uvjerio se u to. Život Alije Izetbegovića obilježili su borba za slobodu i borba za demokratsku i cjelovitu Bosnu i Hercegovinu. Borio se za slobodu i to je plaćao visokom cijenom, koja je uključivala i skoro devet godina zatvora, ali nije odustao. Dostojanstveno je ustrajavao u toj borbi s potpunim uvjerenjem da su sloboda i istina nepobjedive i da se za njih vrijedi boriti, bez obzira kolika se lična cijena plaćala”, rekao je Džaferović.

Džaferović je dalje naveo kako je i u uslovima surove i brutalne agresije na Bosnu i Hercegovinu Alija Izetbegović ostao dosljedan civilizacijskim principima i svojoj životnoj filozofilji utemeljenoj na islamu i časnom Kur’anu.

“Zbog toga su se na teritoriju koji je kontrolisala jedina legalna vlada, tj. Vlada RBiH, poštovala ljudska prava svih građana, sačuvani su kulturno-historijski i vjerski spomenici svih naroda i konfesija. Na drugoj strani, na teritoriji koju su kontrolisale agresorske vojske, zatirano je i uništeno sve što je bošnjačko, etničko čišćenje, masovni zločini i genocid su bili metodi agresije na BiH. Unatoč tome, spriječen je revanš, Armija RBiH sistemski je sprječavala zločine i kažnjavala pojedince u svojim redovima. Ovakvom civiliziranom i civilizacijskom odnosu osnovni ton je davao rahmetli predsjednik Izetbegović a on je dolazio iz dubine njegova bića, svjetonazora i pogleda na red stvari i život. Jednom prilikom je rekao da su naše moralne pobjede veće od naših vojnih poraza. I tu je upravu. Legalna vlada RBiH, koju je predvodio i čiji je simbol bio Alija Izetbegović, iz rata je izašla kao moralni pobjednik kojem se divio cijeli svijet. Između ostalog, i zbog toga je Alija Izetbegović poštovan i na Zapadu i na Istoku”, zaključio je Džaferović.

Program je završen umjetničkim dijelom, u okviru kojeg su izvođene pjesme i kompozicije, a za koje je poznato da su bile drage rahmetli Aliji Izetbegoviću.

Alija Izetbegović bio je prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH. Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a umro je 19. oktobra 2003. u Sarajevu. Sahranjen je na šehidskom mezarju Kovači.

Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik, radio je u više sarajevskih preduzeća. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom “Sarajevskom procesu”, kao prvooptuženi u grupi od 13 muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.

Pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije i na prvoj osnivačkoj skupštini, 25. maja 1990. godine, postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima, 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva BiH.

Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora, 1996. godine, izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Poslije deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine, podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH. Autor je većeg broja publicističkih radova, studija i knjiga koje su prevedene na više svjetskih jezika.

Visoko.ba/federalna.ba/AA


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE