Niko nije u potpunosti zaštićen od cyber kriminala

Cyber kriminal sve je izraženiji i u Bosni i Hercegovini, a u nadležnim institucijama kažu da svaki dan zaprime najmanje jednu prijavu žrtve cyber napada. A žrtva može biti bilo koji korisnik interneta, elektronskog plaćanja ili neke druge vrste digitalnih tehnologija. Stručnjaci pozivaju na oprez, jer, kako kažu, niko nije u potpunosti zaštićen i krađe identiteta su svakodnevne.

Sve je više cyber napada i krađa identiteta putem interneta je sve učestalija, kradu se i podaci sa bankovnih i kreditnih kartica, korisničkih naloga, neovlašteno se pristupa nezaštićenom računaru. Najbolje bi bilo ne ostavljati lične podatke na internetu, ne pristupati neprovjerenim IP adresama, a online kupovinu obavljati samo putem sigurnih stranica, savjetuju stručnjaci.

“I praksa i teorija govore da je u 99 posto slučajeva riječ o takozvanom tamnom netu. Tu su podaci koji su uglavnom prekriveni, tako da je vrlo lako putem interneta doći do tog tamnog weba. Ostavljajući svoje podatke izlažete se riziku”, pojašnjava Siniša Macan, profesor cyber prava na fakultetu Apeiron.

Za svaku zloupotrebu dijelom sami snosimo krivicu i zbog toga je neophodno smanjiti rizike gdje korisnici postaju žrtve. Neophodna je instalacija originalnog softvera i operativnog sistema, edukacija o cyber kriminalu, instalacija softvera za zaštitu, verifikacija informacija na više mjesta, upozorava Vladimir Cicović, stručnjak za bezbjednost na internetu.

“Ne pokretati aplikacije na koje vas navode druge osobe koje ne poznajete. Obično je ta aplikacija zlonamjerna. Bez obzira na to što imate antivirus, i dalje to nije stopostotna zaštita, tako da se morate paziti. Verifikovati ljude koji vam šalju poruke, da li je to zaista ta osoba koja vam šalje poruku, da nije profil hakovan, otuđen i slično.”

Prema dosadašnjem iskustvu inspektora Federalne uprave policije, građani Federacije su prilično lakovjerni te svaki dan u policiju stigne najmanje jedna prijava žrtve cyber kriminala. Prevaranti, uglavnom, traže novac i to, vrlo često ogromne sume.

“Prevaranti koriste slabost žrtve i iznuđuje novac. Taj novac se uplaćuje u zemlje trećeg svijeta i to su ogromne sume novca, najviše smo imali 60.000 eura, koje je gospođa uplatila intimnom prijatelju, koji ne postoji, u Džibuti”, ističe inspektor FZP-a Saša Petrović.

Ništa bolja situacija nije ni u Republici Srpskoj. U prvih deset mjeseci ove godine podneseno je 116 izvještaja protiv 124 osobe osumnjičene za cyber kriminal. U Ministarstvu tvrde da čine sve da bi spriječili ovu vrstu kriminala:

“Domaća legislativa je usklađena s Međunarodnom sajber konvencijom. Ovo odjeljenje u svom radu je realizovalo brojne domaće i međunarodne akcije na polju sprečavanja visokotehnološkog kriminaliteta, a za šta je između ostalog dobilo i priznanje FBI.”

Meta cyber prevara su i pojedinci i institucije – pravila nema. Porastom broja korisnika interneta znatno je porastao i broj ove vrste kriminala. Iako su u krivičnim zakonima Federacije BiH i RS-a inkriminisana djela kompjuterskog kriminala i djela protiv sistema mreže elektronske obrade podataka, informisanost građana još je na niskom nivou. Zbog čega veoma lako postaju žrtve različitih cyber prevara.

Visoko.ba/federalna.ba