Već 10 godina, od 2006, Centralna izborna komisija BiH (CIK) po automatizmu ažurira biračke spiskove, izbacujući s popisa birača umrle osobe, pojasnio je za Faktor član CIK-a Vlado Rogić.
– Međutim, da bismo to mogli učiniti, neophodno je da od nadležnih institucija, a to su matični uredi u općinama, dobijemo obavijesti o smrti. Ako ne dobijemo obavijest, ni mi ne možemo ažurirati spisak. Drugi problem su umrli birači koji su živjeli izvan BiH. Da bismo njihova imena skinuli sa biračkih spiskova, neophodno je da o njihovoj smrti budu obaviještene državne institucije, poput Ministarstva vanjskih poslova ili IDDEEA-e, i tek nakon toga mi možemo vršiti izmjene u biračkim spiskovima – kazao nam je Rogić.
Javni spiskovi
Prije nekoliko dana, zajednički kandidat SDA, SBB-a i SDP BiH za načelnika općine Stolac Salmir Kaplan izjavio je kako će tražiti od CIK-a da provjeri tačnost biračkih spiskova u ovoj općini jer je otkrio da se na njima nalazi 50 umrlih osoba, od kojih bi 15, da su žive, danas imale više od 100 godina. Pretpostavlja se da je broj umrlih koji se nalaze na biračkom spisku samo za općinu Stolac daleko veći, ali i da ova općina nije usamljen slučaj u BiH.
– Kada dobijemo zahtjev za brisanje osoba sa biračkih spiskova, izvršit ćemo provjeru. Ako te informacije budu tačne, umrle osobe će biti izbrisane. Kako bismo što kvalitetnije izvršili provjeru, distribuirat ćemo biračke spiskove svim općinskim izbornim komisijama, koje će ih učiniti dostupnim građanima. Na taj način građani će sami moći obaviti provjeru i vidjeti da li na spiskovima ima umrlih osoba, a ako ih pronađu, to će moći i prijaviti. Spiskovi će biti dostupni javnosti do 24. augusta, a dan nakon tog CIK će donijeti odluku o konačnom izgledu biračkih spiskova za oktobarske lokalne izbore – dodao je Rogić.
Nakon objavljivanja rezultata popisa stanovništva na površinu su isplivale i druge nepravilnosti u vezi s biračkim spiskovima, koje mogu čak dovesti u pitanje i regularnost predstojećih općinskih izbora. Tako je, naprimjer, otkriveno da je broj registriranih birača u Brčko distriktu oko 2.500 veći od ukupnog broja stanovnika ovog grada.
Popis stanovništva
– Ne mora značiti da je Brčko jedini takav primjer. Postoje slučajevi kada su birači registrirani za glasanje putem pošte, odnosno iz inozemstva, a popisali su se na adresama u BiH. Izvršit ćemo prvo provjeru koliko ima takvih slučajeva, pa ako i dalje bude neslaganja u broju stanovnika i broju birača, obavit ćemo i dodatne provjere na osnovu kojih ćemo izvršiti izmjene spiskova – napomenuo je Rogić.
Postoje čak indicije da je u 70 posto općina u BiH broj registriranih birača veći od ukupnog broja stanovništva u toj lokalnoj zajednici.
