Ljudsko tijelo je fenomen koje ima više od 50 milijardi stanica. Najbolji primjer je srce, koje kuca oko 100 hiljada puta dnevno i ispumpa oko pet litara krvi u jednoj minuti.
Ovo su još neke činjenice o tijelu koje bi vas mogle iznenaditi.
Vaš znoj nema miris
Znoj kojeg tijelo proizvodi zapravo ne smrdi. Neugodan miris nastaje u interakciji znoja s bakterijama koje se nalaze na našoj koži što je sasvim normalna pojava.
Nemate mišiće u prstima
Iako prste koristimo aktivno tokom cijelog dana, oni zapravo nemaju mišiće. Svaki pokret kojeg napravite prstima je zbog tetiva i kostiju. Naravno, ove pokrete ne možemo u potpunosti pripisati tetivama i kostima. U pokretima prstiju pomažu mišići koji se nalaze u našim dlanovima.
Bebe nemaju čašice koljena
Čovjek bi pomislio da su naše čašice koljena neophodan dio ljudskog tijela. No to nije slučaj, jer bebe nisu rođene s njima. Umjesto toga, njihova se hrskavica postupno pretvara u kost, jer okoštavanje počinje u dobi od dvije do šest godina i ne završava u potpunosti do mlade odrasle dobi.
Ljudske kosti su jače od čelika
Iako mnogi od nas u nekom trenutku života dožive slomljenu kost, činjenica je da je kost nevjerojatno čvrsta tvar. Toliko jak, zapravo, da su jače od čelika. Kost ima veću toleranciju na pritisak i nosivost nego čelična šipka iste širine. Najjača kost u tijelu je bedrena kost, koja može izdržati 30 puta veću tjelesnu težinu prosječne osobe.
Želučana kiselina rastvara britvice
Vjerovatno ne biste trebali gutati ove stvari, ali mogli biste se iznenaditi kada saznate da bi vaš želudac mogao rastvoriti britvice. Tokom 24 sata želučana kiselina smanji britvice na 63 posto njihove izvorne težine.
Visoko.co.ba/klix.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.