Za ljude bi prvi instinkt bio dezinficirati ranu, a zatim staviti flaster.
Ali čimpanze su izmislile kreativniju metodu: hvatanje insekata i njihovo nanošenje izravno na otvorenu ranu.
Naučnici su promatrali ovo ponašanje kod čimpanza u zapadnoafričkoj državi Gabon, primijetivši da majmuni ne samo da koriste kukce za liječenje vlastitih, već i rana svojih vršnjaka.
Istraživanje, objavljeno u ponedjeljak u časopisu Current Biology, označava važan doprinos naučnoj raspravi u toku, a koja se tiče sposobnosti čimpanzi – i životinja općenito – da nesebično pomažu drugima.
“Kada idete u školu, čitate u svojim knjigama iz biologije o nevjerovatnim stvarima koje životinje mogu učiniti”, rekla je Simone Pika, biologinja sa Univerziteta u Osnabrucku u Njemačkoj i koautorica studije za AFP.
“Mislim da bi ovo zaista moglo biti tako nešto što će završiti u tim knjigama.”
Projekat je počeo 2019. godine, kada je odrasla ženka čimpanze po imenu Suzee promatrana kako pregledava ranu na stopalu svog sina adolescenta.
Suzee je tada iznenada uhvatila kukca iz zraka, stavila ga u usta, očito ga stisnula, a zatim ga nanijela na ranu svog sina.
Nakon što je kukca izvadila iz rane, postupak je ponovila još dva puta.
Scena se odvijala u nacionalnom parku Loango na atlantskoj obali Gabona, gdje istraživači proučavaju skupinu od 45 čimpanzi, inače ugroženu vrstu. Tokom 15 mjeseci naučnici su vidjeli kako čimpanze primjenjuju isti tretman na sebi najmanje 19 puta.
I u dva druga navrata promatrali su ozlijeđene čimpanze koje su na isti način tretirali jedan ili više majmuna.
Rane, ponekad široke nekoliko centimetara, mogu nastati zbog sukoba između članova iste ili suprotstavljene skupine.
Daleko od toga da su protestirali protiv tretmana, povrijeđene čimpanze rado su bile „liječene“. “Potrebno je puno povjerenja da se kukac stavi u otvorenu ranu”, rekla je Pika. “Čini se da razumiju da ako im to učiniš s ovim kukcem, onda će im rana zacijeliti. To je fascinantno.”
Istraživači nisu uspjeli identificirati koja je buba korištena na ranama, ali vjeruju da se radi o letećem kukcu s obzirom na brzi pokret čimpanze da ga uhvate.
Pika kaže da bi kukac mogao sadržavati protuupalne tvari koje djeluju umirujuće. Poznato je da insekti imaju različita medicinska svojstva, ali će se morati izvršiti još istraživanja kako bi otkrili koji kukac je u pitanju.
Ptice, medvjedi, slonovi i druge životinje već su opažene kako same sebe liječe, na primjer jedući biljke. Ali ono što je jedinstveno kod čimpanza je to što će liječiti ne samo sebe, već će pomagati i drugima.
Neki naučnici, međutim, još uvijek sumnjaju u sposobnost životinjskih vrsta da ispolje prosocijalna ponašanja, poput nesebične brige za druge, rekla je Pika.
Ali ovdje čimpanze nemaju što dobiti, rekla je. Pa zašto to rade? Kod ljudi je prosocijalno ponašanje općenito povezano s empatijom, hipotezom koja je vrijedna daljnjeg proučavanja, rekla je Pika.
Visoko.co.ba/federalna.ba/AFP
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.