Predsjednik Vlade FBiH Fadil Novalić prije nekoliko dana je komentarisao potrošnju građana u FBiH. Naime, Vlada FBiH je od trgovačkih lanaca tražila spisak artikala koje građani najviše kupuju te je premijer Novalić zaključio da se građani rasipaju. No, zvanični podaci Agencije za statistiku BiH jasno pokazuju na šta građani troše novac, pri čemu je bar 3/4 troškova jednostavno nemoguće izbjeći.
“Vjerujte da su tu tri esencijalne životne namirnice, a ostalo su nebitne stvari. Sama činjenica da mi trošimo milijardu KM na mobitele i komunikaciju govori da na to trošimo više nego na hljeb i ulje”, rekao je premijer Novalić nakon što je od Konzuma i Binga dobio podatke na što građani troše novac.
Igara bez hljeba
Ali, zvanični podaci statističkih agencija demantiraju premijera Novalića.
Posljednja anketa o potrošnji domaćinstava u BiH rađena je 2011. godine i rezultati ankete su javno dostupni, dok bi nova anketa o potrošnji domaćinstava u BiH trebala biti objavljena za nekoliko mjeseci.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH u 2011. godini, prosječni mjesečni izdaci za potrošnju su iznosili 1.569,33 KM po domaćinstvu.
U prosjeku, jedno domaćinstvo mjesečno troši 511,60 KM za hranu i piće, dok su izdaci za neprehrambene proizvode i usluge iznosili 1.057,73 KM.
Dakle, jedna trećina ukupnih mjesečnih izdataka domaćinstva se odnosi na hranu i piće, zatim 23,9 posto na održavanje stambene jedinice i režijske troškove, 14,6 posto na prijevoz i komunikacije, 4,9 posto na namještaj, kućanske aparate i redovno održavanje, 4,7 posto za odjeću i obuću, 3,6 posto na zdravstvo i preostalih 15,7 posto na druge proizvode i usluge (duhan, rekreacija i kultura, obrazovanje, ugostiteljske usluge i usluge hotelskog smještaja itd).
Ako se sumiraju osnovni mjesečni izdaci domaćinstva (hrana, režijski izdaci, zdravstvo, prijevoz i obrazovanje) može se vidjeti da su skoro 3/4 (71,9 posto) izdataka osnovni izdaci koji se ne mogu izbjeći i oni mjesečno iznose 1.129,61KM za prosječno domaćinstvo u Bosni i Hercegovini, zaključili su bh. statističari.
Pojednostavljeno, 2011. godine bh. građani su najviše trošili na hranu i piće (511 KM), stanovanje (237 KM), prijevoz (172 KM), režije (138 KM), namještaj i opremu za domaćinstvo (77 KM), odjeću i obuću (73 KM), bezalkoholna pića (47 KM).
Mit o rastrošnim građanima
Mit o rastrošnim građanima BiH koji širi i Novalić, uglavnom se odnosi na potrošnju za duhan, rekreaciju i ugostiteljske usluge.
Ali, statistički podaci pokazuju da bh. građani mjesečno za duhan izdvajaju prosječno 38 KM, na ugostiteljske usluge 31 KM, dok za komunikacije (telefon i internet) građani troše 55 KM. Za rekreaciju i kulturu se izdvaja 45 KM, za alkohol 18 KM, a za obrazovanje skromnih 11 KM mjesečno.
Novalić je insinuirao i da bh. građani u prodavnicama kupuju luksuz, dok osnovne namirnice kupuju manje.
Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da građani od hrane i pića najviše troše na meso (118 KM), hljeb i žitarice (74 KM), mlijeko, sir i jaja (73 KM), povrće 49 KM, šećer, džem i med 40 KM, voće 34 KM, ulja i masnoće 25 KM.
Ako se uzme da je prosječna plata u FBiH u 2014. iznosila 833 KM, jasno je da ogroman broj stanovnika BiH, čak i ona domaćinstva gdje oba člana rade, mogu samo sanjati o potrošnji u iznosu od 1.569 KM. U praksi, to znači da je ogromna većina prinuđena praviti “rezove”, pa bi bilo zanimljivo istražiti kako potrošačku korpu organizira porodica koja živi sa jednom prosječnom platom, ili one porodice koje žive s platom koja često jedva prelazi 400 KM.
Samo za hranu potrebno 800 KM
U proteklih deset godina plaća je povećana za 321 marku. Međutim, potrošačka korpa za četveročlanu porodicu, kaže Mesud Lakota, direktor Potrošačke zadruge Euro BiH i predsjednik Udruženja potrošača BiH, ako uzmemo u obzir samo prehrambene proizvode 2003. i 2004. iznosila je 320 do 334 marake.
“Ta ista potrošačka korpa, dakle samo prehrambeni proizvodi, sada košta do 800 maraka. Po tome možete vidjeti koliko se standard života bh. građana popravio ili nije popravio. Ovdje izuzimam javna preduzeća i administraciju. Oni imaju visoke plaće, njihov prosjek je negdje oko 1.260 KM, dok je u realnom sektoru prosjek plaće negdje oko 430 maraka”, kaže Lakota.
Građani su, opet prema podacima Agencije za statistiku BiH, mjesečno trošili 80 KM hrane iz vlastite proizvodnje, što samo pokazuje na koje načine sve građani pokušavaju uskladiti platu i potrošačku korpu.
Toliko o lijenim i rastrošnim građanima.
