Mušić: Sve države u okruženju sarađuju sa Frontexom – jedino BiH ne

Brojni su benefiti koje će saradnja s Frontexom donijeti. Najprije je taj da postajemo važan partner Evropskoj uniji, a pored toga, štitimo sigurnost BiH u graničnom pojasu, bolja je kontrola trgovine ljudima. Otvaraju se i brojni fondovi u vezi sa Frontexom.

Politička previranja, uslovljavanja, bojazan od prenosa nadležnosti. Niz problema, ishod neslavan: BiH je jedina zemlja u regionu koja nema saradnju sa Frontexom. Sve dok ovo pitanje nije postalo uslov neophodan za evropski put BiH.

„Nema nikakav razlog za sumnju u ishod takve saradnje. Nama kao državi je to neophodno. Sve države u našem bližem okruženju imaju određeni stepen saradnje sa Frontexom – jedino BiH nema“, ističe Safet Mušić, stručnjak za sigurnost.

Nema, jer kako to obično bude – politički interesi se stavljaju ispred državnih. Nakon poruka Angeline Eichhorst, generalne direktorice za Evropu u Službi za vanjske poslove, ovo pitanje se hitno odblokiralo.

„Kada je u pitanju, recimo, Frontex – tu će očekivati odluku Predsjedništva BiH u smislu pregovaračkog okvira, odnosno davanja saglasnosti otvaranja pregovora o Frontexu“, kazao je Adi Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost.

Predsjedništvo BiH je dalo saglasnost. Ranije i Vijeće ministara BiH. Pa proces može početi. Propustimo li i ovu šansu, sa kriterijima smanjenim na minimum, evropske zvaničnike rijetko ćemo viđati kako prelaze našu granicu. A granicu BiH nije teško prijeći budući da jedan graničar čuva više od jednog njenog kilometra.

„Granica nam je šuplja kao švicarski sir. Po nekim procjenama, u toku naredne godine falit će 900 policajaca, što je otprilike polovina sastava Granične policije BiH“, naveo je ZNG-ov Zlatko Miletić, delegat u Domu naroda BiH.

Trenutno je 1.800 graničara zaduženo za čuvanje više od hiljadu i po kilometara granice. Migrantska griza posljednjih godina pokazala je jasan primjer slabih granica naše držve. Migranti su preko Srbije i Crne Gore bez imalo problema ulazili u našu zemlju, ali je nisu mogli napustiti, budući da granična službe Hrvatske sarađuje sa Frontexom.

„Novi sporazum će omogućiti Frontexu da pomogne partnerima u njihovim naporima da upravljaju migrantskim tokovima, preduprijedi ilegalne migracije i rješava prekogranični kriminal na cijelom njihovom teritoriju. Naši partneri bi trebali omogućiti osoblju Frontexa da ima izvršna ovlaštenja, poput graničnih kontrola i registracije ljudi“, podsjeća Evropska komisija.

Dakle, radi se o pomoći i sporazumnoj saradnji, a ne o preuzimanju potpune kontrole nad granicama države, kako su postojale bojazni u javnosti. Potpisivanje ovog sporazuma omogućava razmjenu informacija i tehničku saradnju, a ne isključivo ljudske resurse. Tako je bar bilo 2009., kada je potpisan prvi sporazum između Frontexa i Ministarstva sigurnosti BiH.

„Oni nikada ne izvode samostalno bilo kakve operacije, ni policijske ni operativne, nego uvijek i isključivo idu na opciju da se potpiše sporazum sa državom gdje bi oni locirali svoje pripadnike. Tim sporazumom definišu se nadležnosti i u operativnom i u administrativnom smislu“, objašnjava Mušić.

Značaj potpisivanja sporazuma sa Frontexom, pored poboljšanja kvaliteta rada naše granične policije i sigurnosti, ogleda se i u finansijskim resursima. Evropska unija za potrebe ove agencije do 2027. godine planira izdvojiti 5,6 milijardi eura. Svakako jedan dio tih sredstava potpomogao bi i našu zemlju ukoliko političari ovaj put reaguju na vrijeme.

Visoko.ba/federalna.ba