Korupcija u bh. zdravstvu: Velike afere bez ikakvih sankcija

Godinama se govori da u zdravstvu u Bosni i Hercegovini ima korupcije. Iako zdravstvo smatraju izuzetno korumpiranim, građani se rijetko odlučuju i da prijavljuju ovakve slučajeve. Rijetki otkriveni slučajevi se završavaju sudskim nagodbama i plaćanjem novčanih kazni.

Banjalučki Osnovni sud 1. marta zbog prevara sa invalidskim penzijama, potvrdio je optužnicu protiv ukupno 15 lica, osumnjičenih da su za novac određenom broju lica omogućili sticanje prava na invalidsku penziju. Preko posrednika su davali mito od 6.000 do 8.000 maraka.

Osim lica zaposlenih u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske (PIO RS), među optuženim se našao i Duško Račić, bivši direktor banjalučkog Kliničkog centra koji je, u međuvremenu, priznao da je primao mito i falsifikovao službene isprave pri dodjeli invalidskih penzija i sa tužilaštvom sklopio sudsku nagodbu.

Prema dogovoru, Račić bi trebao dobiti šest mjeseci zatvora i 5.000 maraka novčane kazne. U decembru 2015. godine, kada je akcija pod nazivom “Loto” pokrenuta, tvrdio je da je nevin.

“Kao direktor KC i kao odbornik SNSD-a u gradskoj skupštini, smatram da sve ovo što se desilo predstavlja režiju otuđenih centara moći i da ima veliku političku i ekonomsku pozadinu. Lično, sinoć sam mirno spavao za razliku od cijele moje porodice, a sve one koji su ovo režirali pitam ih kako će u budućnosti spavati”, izjavio je Račić.

Ozbiljnih problema sa korupcijom u zdravstvu u Bosni i Hercegovini ima, što nam je potvrdila i Anica Ramić iz Udruženja građana “Stop mobingu” iz Trebinja, koje je dio antikorupcijske mreže Account.

“Prije nekoliko godina pokrenuta je istraga o nelegalnom naplaćivanju operacija oka u trebinjskoj bolnici u što su bili uključeni i mediji. Nakon naše optužbe Fond zdravstva RS je refundirao pacijentima iznos koji su oni uplatili. Imali smo i slučaj laboratorijskih usluga mimo cijenovnika i istragu o korumpiranom direktoru Doma zdravlja Gacko, koji je nakon toga i smjenjen sa direktorskog mjesta”, kaže Ramić, te dodaje:

“U Trebinju je smijenjen direktor Doma zdravlja Dragan Kovač, protiv koga je sada Udruženje, zajedno sa menadžmentom Doma zdravlja, podnijelo krivičnu prijavu Centru javne bezbjednosti zbog nestanka ili otuđenja kompleta šest stomatoloških ordinacija i dvije zubne tehnike u vrijednosti od oko 450.000 maraka. Ovo djelo svrstano je u organizovani kriminal i pokrenuta je zvanična istraga od nadležnih organa.”

Bivši ministar zdravlja Republike Srpske Slobodan Stanić – koji je smijenjen 2013. godine nakon svega pet mjeseci rada pod optužbom da je radio samostalno, bez saglasnosti Vlade RS – kaže da je zdravstvo samo odraz ukupnog stanja u Bosni i Hercegovini.

“Svakako da u zdravstvu ima korupcije. Međutim, sistem se stalno bavi sitnom korupcijom. Onog momenta kada se počnu rješavati krupne afere korupcije, većim dijelom će nestati i ove male poput uzimanja novca od pacijenata. Stvoren je ambijent u zdravstvu da se dešava ovo što nam se dešava”, smatra Stanić.

Iako se oblast zdravstva, prema indeksu percepcije korupcije, nalazi u vrhu u Bosni i Hercegovini, rijetki su slučajevi da su ljekari optuženi za korupciju i da su pravosnažno osuđeni.

Prema podacima Transparency Internationala u BiH najizraženija korupcija već godinama u opštinskoj upravi, zdravstvu, policiji i obrazovanju.

Jasna Fetahović, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva, kaže da je njihovo istraživanje, rađeno prije dvije godine, pokazalo da je u BiH samo jedan ljekar pravosnažno osuđen za korupciju.

“Doktor iz Brčkog Zoran Petrović priznao je krivicu i osuđen je u septembru 2012. godine na tri mjeseca zatvora. Kaznu je isplatio novcem. On je ucijenio supruga pacijentice Miralema Čolakovića. Rekao mu je da neće dati njegovoj supruzi Erni neophodnu injekciju ukoliko mu ne donese novac (100 evra). Čovjek je sve prijavio policiji. Došlo je do istrage, optužnice, a na kraju i do presude, a to je jedina pravosnažna presuda za korupciju u zdravstvu u BiH, koliko nam je poznato. Još su dva sudska postupka vođena za isto djelo, ali su dvojica doktora oslobođeni krivice. Zahtjeve da nam daju podatke slali smo na preko 60 sudova i tužilaštava u BiH”, naglašava Fetahović.

Posljednja presuda za korupciju u Srbiji indirektno je povezana i sa BiH.

Apelacioni sud u Beogradu 16. marta pravosnažno je osudio na tri godine zatvora Bojana Gulića, specijalistu grudne hirurgije koji je radio na Vojnomedicinskoj akademiji, zbog primanja mita od pacijenata i njihovih srodnika.

Guliću je izrečena i zabrana vršenja ljekarskog poziva od tri godine, a obavezan je da u budžet Srbije uplati 2.400 evra i 300 švajcarskih franaka.

Bojan Gulić od 2014. godine radi u UKC RS u Banjaluci, a uprava je najavila da će postupiti po zakonu kada im bude dostavljena presuda.

“Jedan od razloga za ovakvo stanje je što je korupcija jedno od krivičnih dijela koje je najteže dokazati. Morate imati onoga ko traži i onog od koga se traži novac, a koji je spreman da to i otkrije”, ističe Marko Vujić iz centra za pružanje pravne pomoći Transparency Internationala u BiH.

Vujić je naglasio da se građani za prijavljivanje korupcije u zdravstvu teško odlučuju, o čemu govori i broj prijava kao i šta se prijavljuje ovoj organizaciji.

“Godine 2014. smo imali pet prijava u sektoru zdravstva od građana, a godinu dana kasnije četrnaest. Te prijave se odnose na nesavjestan rad, nezakonito zapošljavanje i na ljekare koji rade u javnim i privatnim ustanovama pa upućuju pacijente u te privatne kako bi brže došli na red”, objašnjava Vujić.

Kazne zatvora mogu se kupiti

Aktuelna kaznena politika u BiH pogoduje i korupciji u zdravstvu. Prema trenutno važećem zakonu, kazne do šest mjeseci zatvora mogu se kupiti, pa tako ako Osnovni sud u Banjaluci prihvati prijedlog tužilaštva, doktor Duško Račić će, ukoliko plati 18.000 maraka, izbjeći odlazak u zatvor. Krivicu u ovom slučaju priznala je i doktorica Milica Obradović iz Fonda PIO RS.

Prema sporazumu, kaznu od tri mjeseca zatvora može zamijeniti sa novčanom kaznom od 9.000 maraka, kaže Anica Ramić.

“Iz navedenih primjera se vidi da se korupcija isplati. Od zarađenog novac na ovako nelegalan način tuženi izdvoji jednu svotu koju mu sud naloži u nagodbi i on pere svoje grijehe. Ostaje mu pozamašna svota, radno mjesto, a licenca se ne oduzima. Nagodbom u ovom slučaju dr Račića šalje se poruka drugim zdravstvenim radnicima ‘uzimajte, ulazite u vrtlog korupcije, postoji jednostavno rješenje, ostavite malo para po strani i ne bojte se’. Sramotno, ali ovo je naša stvarnost”, rekla je Radić.

Odluku o ukidanju licence može donijeti jedino Komora doktora.

Takođe, u Bosni i Hercegovini nije poznato da je neko zbog korupcije ostao i bez radnog mjesta. Na lični zahtjev Načelnik Klinike za neurologiju UKC RS Duško Račić razriješen je funkcije načelnika, ali je nastavio raditi.

“Prema važećem Zakonu o radu, radniku se može dati otkaz ukoliko je presuđen na više od šest mjeseci zatvora”, ističe Slobodanka Šiljegović, šefica Službe za opšte i pravne poslove UKC-a.

Direktor banjalučkog Kliničkog centra Mirko Stanetić kaže da ne zna da li će doktor Račić ostati u radnom odnosu.

Ministar zdravlja RS Dragan Bogdanić ne želi se o ovom slučaju izjašnjavati dok ne vidi pravosnažnu presudu Osnovnog suda u Banjaluci.

“O ovome ću govoriti kada naš kolega bude zvanično proglašen krivim. Na upravi KC je da postupi po zakonu”, rekao je Bogdanić.

Pomaci u borbi protiv korupcije su mali. Slobodan Stanić misli da je problem krupniji od onoga što javnost vidi.

“Mnogo veći problemi sa korupcijom su kada je u pitanju gradnja u zdravstvu u vezi nabavke opreme i u vezi nekih drugih stvari koje se moraju preispitati u narednom periodu”, objasnio je Stanić.