Odnosi Srbije i Bosne i Hercegovine su na najnižem mogućem nivou ikada. Kao susjedi treba da razgovaramo o tim odnosima i svim problemima koji terete naše društvo, poručeno je danas s Konferencije organizacija civilnog društva i akademske zajednice o temi “Odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije – otvorena pitanja i perspektive”.
Vladimir Andrle, predsjednik organizacionog odbora Konferencije, rekao je da je temeljni cilj ove konferencije stvaranje svijesti o dobrosusjedskim odnosima između Bosne i Hercegovine i Srbije.
“Jer smo shvatili, svjedoci smo da su ti odnosi na najnižem mogućem nivou ikada ovdje. Smatramo da mi, kao susjedi, treba da razgovaramo o tim odnosima i svim tim problemima koji terete naše društvo, i bosanskohercegovačko, ali i srbijansko. To su uglavnom politički odnosi između Srbije i Bosne i Hercegovine, prvenstveno u smislu petljanja u interne stvari od strane političkog srbijanskog establišmenta u Bosni i Hercegovini. Ali tu je i pitanje granica, potvrđivanja granica između ove dvije države, suočavanje sa prošlošću, konkretno sa agresijom na Bosnu i Hercegovinu i svime onim što je agresija donijela, a to je posebno genocid u Srebrenici”, pojasnio je Andrle.
Smatra da je mnogo tema o kojima se treba govoriti.
“Mislim da imamo ogromna petljanja u same interne stvari Bosne i Hercegovine, a to se posebno tiče Ustava Bosne i Hercegovine, promjene Ustava, prilagođavanja Ustava u kontekstu implementacije presuda Suda za ljudska prava. Tu je i društveni aspekt. Danas povremeno čujemo da neki Beograđani nikada nisu bili u Sarajevu jer se boje da dođu. A to je produkt te nacionalističke politike, ne samo u Srbiji, nego i u Bosni i Hercegovini na svim stranama. Imamo dva društva koja treba da sarađuju, moraju da sarađuju jer u neku ruku zavisimo jedni od drugih, a s druge strane, niti sarađujemo niti se povezujemo”, istakao je Andrle.
Mišljenja je da je upravo zbog toga ova konferencija jedna od težnji da se pokušaju otvoriti kanali komunikacije između civilnog sektora iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a kako bi onda mogli razgovarati i na nekom višem nivou o tim odnosima.
Smatra da je konferencija dobra prilika da se govori o tome kako graditi dobrosusjedske odnose.
“Ovo je dobra prilika, mislim da su razgovorom i dijalogom grade odnosi i tako se grade veze između ljudi, između država, između društava. Evo, ovo je jedan početak stvaranja tih veza. Kako će se to odvijati ne zavisi samo to od civilnog sektora, to zavisi najviše i od politike. Civilni sektor treba da bude korektiv politici i treba da služi politici, u stvari da pomogne politici da bi se kreiralo to zdravo društvo. Jer civilni sektor zna stvarne probleme u kojima se nalazi, jer svi mi djelujemo kao civilne organizacije, djelujemo na lokalu, na nivou. I u principu razgovaramo o onim temama koje, čini se, nekada i političari u stvari nemaju u vremena niti obraćaju pažnju na to”, izjavio je Andrle.
Podsjetio je da ovo nije prvi put da organizuju konferenciju ovog tipa.
“Prošle godine smo organizovali u isto vrijeme istu konferenciju, u stvari sličnog formata, sa intelektualcima i društvenim akterima iz Republike Hrvatske. Sljedeće godine planiramo da uradimo sa Crnom Gorom i onda kao završnica svega toga u stvari napravit ćemo jednu veliku konferenciju, to znači najvjerovatnije za dvije godine, a koja će okupiti društvene aktere, intelektualce, medijske radnike u Sarajevu ili negdje u regionu iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske, tako da mi onda zajednički možemo u stvari da donosimo i izvršimo na kraju pritisak na naše države, na naše vlade i političare”, dodao je Andrle.
Draško Aćimović, ekonomist i diplomata, bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Briselu, rekao je da je jedna od glavnih tema konferencije ekonomski odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije.
“Što smatram da je izuzetno važno, pogotovo u kontekstu geoekonomskih odnosa. Kao što znamo, sve velike kompanije žele da pokrivaju teritoriju, odnosno da rade u svakoj državi u jednom regionu. Mi u ovom momentu imamo situaciju da u Srbiji su velike firme prisutne, međutim u Bosni i Hercegovini nisu. Tako da, jedan od ciljeva, barem što se tiče naše strane Bosne i Hercegovine, je da iskoristimo taj geoekonomski moment i da privučemo firme koje su velike svjetske firme, evropske firme u Srbiji, da dođu i u Bosnu i Hercegovinu”, rekao je Aćimović.
Smatra da su u Srbiji puno jednostavnije procedure u smislu investicija i registrovanja firme, što nije situacija u Bosni i Hercegovini.
“U posljednje dvije godine imamo uplaćeno više poreza carina i taksi na osnovu poskupljenja od skoro pet milijardi. A tih pet milijardi, ja mislim da je barem jedan dio trebao biti iskorišten za ove potrebe. Naravno, najveći ili veći dio je trebao biti upotrijebljen za građane Bosne i Hercegovine koji su u problemu, znači koji zarađuju manje od te socijalne korpe, od te potrošačke korpe. Bio bih vrlo sretan i zadovoljan da se naše vlasti potrude da počnu stimulisati privrednike”, dodao je Aćimović.
Visoko.ba/federalna.ba/AA
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.