Komisija za saobraćaj i komunikacije pruža podršku javnim servisima i radnicima, traže veću odgovornost nadležnog ministra Forte

I dok su oba javna servisa sa sjedištem u Sarajevu svoje, očigledno drugačije, prijedloge dostavili pred sastanak sa Elektroprivredom BiH ove srijede, u Zgradi institucija BiH sjednicu je održala Komisija za saobraćaj i komunikacije. S obzirom na to je prethodna sjednica kao jedinu tačku dnevnog reda imala rješavanje krize javnih servisa, a kriza se produbljuje jer naplate RTV takse još nema, bila je ovo dobra prigoda upitati članove što smatraju pravim rješenjem. U suštini, način raspodjele ne komentiraju, samo pružaju podršku javnim servisima i radnicima. Međutim, traže veću odgovornost nadležnog ministra Edina Forte koji na sjednice Komisije niti ne dolazi. Očekuju i da prikupljanje RTV takse ne bude obustavljeno još jedan mjesec, jer bi novac, koji je trebao biti prikupljen, a zbog toga što Belmin Karamehmedović kao direktor BHRT-a nije potpisao Aneks ugovora sa Elektroprivredom, bio nepovratno izgubljen. Riječ je o gotovo 8 i po miliona maraka.

“Mi moramo imati oba javna servisa i državni javni servis i Federacije i da se problem riješi na način da uposlenici i jednog i drugog servisa, kao i programi, kao i državna i društvena uloga tih servisa – ne budu ugroženi”, poručio je SDP-ov Jasmin Imamović, predsjednik Komisije za saobraćaj i komunikacije PSBiH.

A oba javna servisa sa sjedištem u Sarajevu su već mjesecima ugrožena. Opstanak emitera, ali i plate radnika upitne. Gubici do sada, jer 2 mjeseca načina prikupljana RTV takse nije bilo, iznose 5 i po miliona maraka. Ovu srijedu prilika da prikupljanje sredstava bude nastavljeno. Međutim, direktor BHRT-a poručio – ukoliko prijedlog ne bude odgovarajući, ponovo svoj potpis neće staviti. 6 godina mu je odgovarao takav način, sada traži drugi. Iako je RTV Federacije predložila dodatnih 200 hiljada, BHRT želi drugačiju raspodjelu. Čak 67,5% prikupljenih sredstava BHRT-u. Očigledno na štetu RTV Federacije BiH i suprotno zakonu.

“Zapostavljaju činjenicu da je, zapravo, javni RTV sistem urušio upravo treći emiter. Traženje rješenja između ova dva emitera je, zapravo, siromašenje oba emitera, a za račun, očigledno je, trećeg”, napominje Šemsudin Mehmedović (Naprijed).

Ako potpis ponovo izostane, i uz čak predložene ustupke Federalne radio-televizije za davanje dodatnih sredstava, koji bi BHRT-u omogućio 2 i po miliona više na godišnjem nivou, gubici će porasti na čak 8,4 miliona. Radnici BHRT-a još nisu dobili januarske plate, 4 miliona sredstava Vijeće ministara dodijelilo u jasno naznačene svrhe, ali i dug rok za pravdanje. Ipak, i ako ta sredstva budu utrošena za prijeko potrebne plate radnicima, jasno je da zahtjevi Vijeća ministara moraju biti ispunjeni. A da bi ukoliko potpis ponovo izostane, gubitak BHRT-a porastao na otprilike 4,2 miliona.

“4 miliona koja su odobrena za BHRT – na kraju će to biti iznos koji je manji od onog iznosa koji bi se naplatio putem pretplate. Ovdje postoje 2 problema – prvo, zašto se nekome ko duguje 83 miliona daju dodatna sredstva, a drugo, šta znači raspodjela od Vlade Federacije? Da li su ta 3 miliona namijenjena Federalnoj televiziji ili možda i nekim drugim, privatnim emiterima koji imaju namjeru da prerastu u tzv. treći kanal?”, pita Milan Dunović (DF).

“Ovdje nama direktor objašnjava način na koji način se može prikupljati taksa, a izbjegava da potpiše sporazum koji je jedino moguć u ovom trenutku. Ono što je očigledno jeste da direktor BHRT-a se ne bi mogao ovako ponašati da nema političku podršku”, upozorava Edin Ramić (SDA).

“Ja smatram logičnim da se potpiše i produži ugovor sa Elektroprivredom BiH kako bi se naplaćivala RTV taksa, a da se modeli raspodjele dogovore u skladu za zakonskim okvirom i, naravno, treba insistirati na provođenju postojećeg Zakona o RTV sistemu”, zaključuje Jasmin Emrić (NES).

Provođenje postojećeg i rad na novom zakonu, kojim bi taksa uz pravičniju raspodjelu i naplatu sa kompletne teritorije BiH bila primijenjena, svakako su dugoročna rješenja. Međutim, ono za opstanak Javnog servisa i preživljavanje radnika potrebno je privremeno rješenje – potpisivanje ugovora sa Elektroprivredom prema dosadašnjoj raspodjeli 50-50% i dodatnih 200 hiljada BHRT-u, što ne bi predstavljalo štetu za RTVFBiH, kao što BHRT-ov prijedlog predstavlja. Međutim, ako potpis izostane, a dodatni milionu budu izgubljeni, onda postoji mogućnost da jedan od uvjeta Evropske komisije – održivost Javnog servisa – baš u ključnom mjesecu martu bude upitna. A zato će biti odgovoran Belmin Karamehmedović, Upravni odbor BHRT-a i pojedini predstavnici državne vlasti koji podržavaju ovakve postupke.

Visoko.ba/federalna.ba