Jedna je iznenađujuća: Ovo su neobične posljedice stresa

Uobičajene nuspojave stresa su glavobolja, bol u trbuhu, vratobolja i slično. No, moglo bi vas iznenaditi da napetost uzrokovana stresom može izazvati i probleme s vidom ili sa zubima.

Jedna od indirektnih posljedica COVID-19, prema američkim i Italijanskim stomatolozima, je značajno povećanje incidencije parodontalnih bolesti, bruksizma (za čak 36 posto), puknuća zuba (koja su udvostručena) i karijesa koji se javlja 18 posto češće nego prije. S druge strane, okulisti su uočili da su vrlo česti simptomi stresa titranje oka, suhoća oka i zamagljen vid.

Titranje kapaka

“U posljednje vrijeme smo među našim pacijentima uočili povećan broj onih s poremećajima vida koji su povezani uz živčanu napetost”, pojašnjava dr. Marco Moschi, okulist i hirurg iz italijanske Klinike Baviera.

Radi se o titranju uzrokovanom neželjenom kontrakcijom jednog od sitnih mišića koji služe za podizanje kapaka i koji, ako postoji povećana razina adrenalina, izazivaju takve pokrete.

To je prolazan poremećaj koji obično prolazi sam od sebe, no može se ublažiti suplementima kalija i magnezija.

Kad smo pod stresom dolazi i do povećane suhoće oka. Naime u stanju povišene napetosti, vid se više napreže i oko rjeđe trepće. Kad se smanji broj treptaja, mehanizma otavranja i zatvaranja kapaka koje pomaže u distribuiranju suznog filma, dolazi do intenziviranja simptoma suhoće oka, prvenstveno peckanja i svrbeža. Taj se problem može ublažiti umjetnim suzama ili suplementima na bazi omega 3 masnih kiselina koje pospješuju proizvodnju masne komponente suza. Na taj način suze manje hlape i bolje vlaže oko.

Zamagljen vid

Stres može izazvati i malo ozbiljnije probleme, poput zamagljenja ili privremenog gubitka vida. U najvećem broju slučajeva riječ je o centralnoj seroznoj retinopatiji, bolesti rožnice koja, iz nepoznatih razloga, češće pogađa osobe izložene stresu. Radi se o nakupini tekućine koje podiže mrežnicu i zamagljuje vid. U ovom slučaju potreban je okulistički pregled, no problem obično prolazi u roku od nekoliko mjeseci. Proces se može ubrzati suplementima na bazi kurkume.

Noću škripite zubima

Stomatolozi se slažu u tome da je između stresa i zdravlja zubi vrlo uska povezanost. U našem se mozgu nalazi amigdala koja upravlja reakcijama stresa, kao i oralnim funkcijama, poput žvakanja. Nije slučajno da se u ljutnji stežu zubi ili se noću škrguće zubima kad je osoba pod velikim stresom.

Stoga i ne čudi da je bruksizam postao učestaliji u doba pandemije. Nešto je teže utvrditi povezanost između stresa i drugih problema sa zubima. Postoje dva mehanizma putem kojih dugotrajna izloženost stresu može izazvati ili pogoršati probleme u usnoj šupljini. Kao prvo, u slini dolazi do povećane razine kortizola, hormona koji smanjuje razinu imunoglobulina A koji štite sluznice od infekcija. Osim toga, on narušava ravnotežu crijevne flore o kojoj ovisi čak 70 posto našeg imunološkog sustava. Brojna su istraživanja pokazala da parodontitis, bekterijska infekcija desni i ptpornih struktura zuba, češće pogađa osobe koje su pod stalnim stresom.

I karijes je češći

U unutrašnjosti zuba nalaze se kanalići kroz koje protječe zubna tekućina. Ona ide od sredine zuba do cakline te hrani zub i isplahuje štetne tvari. Njenu funkciju omogućuje hormon koji luči štitna žlijezda na poticaj hipotalamusa – zone mozga koja sudjeluju u odgovoru na stres. Ukoliko ne dođe do lučenja tog hormona, smanjuje se količina zubne tekućine i mijenja se njen smjer: umjesto da ispire bakterije, ona ih dovodi u unutrašnjost zuba i na taj način potiče nastanak karijesa. Stoga nije zgoreg poslušati savjet stomatologa i u ovom stresnom periodu posvetiti pojačanu pažnju oralnoj higijeni, prenosi Gloria.hr.

Visoko.co.ba/radiosarajevo.ba