Javnost zabrinulo prisustvo ruskih ratnih brodova na Jadranskom moru

Javnost je zabrinulo prisustvo ruskih ratnih brodova na Jadranskom moru. Dok pojedini govore da je riječ o uobičajenim aktivnostima, drugi upozoravaju da je vrijeme da se region, uključujući i našu zemlju, okrene ka građenju stabilnih odnosa unutar i sa saveznicima.

Sredinom jula ruski ratni brodovi bili su u vodama Jadranskog mora, a stigli su duž italijanske obale sve do Ancone. U teritorijalne vode nisu ulazili. No pitanje je šta su tražili. Uzimajući u obzir informaciju da su pokušali blokirati kretanje američkog nosača aviona, sve ukazuje na činjenicu da je riječ o nastavku odmjeravanja snaga između NATO-a i Ruske Federacije. No, ovaj put, poručuju domaći analitičari, intenzivnije.

“To je kroz historiju hladnog rata poznato. Scenario gdje ruski ratni brodovi izazivaju NATO na reakciju, onda prate njihovu reakciju, kojom brzinom će doći do njih, kojim efektivima će doći do njih i ostalih stvari koje se dešavaju na ratnim brodovima”, pojašnjava vojni analitičar Nedžad Ahatović.

“To nadmetajnje nekada može dovesti do incidenta, moglo je upravo sada dovesti do incidenta jer su brodovi došli jedni drugima 100 km, to je u ovako ozbiljnim operacijama veoma blizu, posebno kada se uzme u obzir koje su trupe u pitanju”, ističe Alija Kožljak, bivši vojni predstavnik BiH u NATO.

A u slučaju incidenta, poručuju, implikacija bi bilo i na Zapadnom Balkanu, uključujući i našu zemlju, a ratni brodovi nisu najveći problem. Podmornice koje ih prate mogu nositi krstareće rakete dometa i do 2.500 kilometara, a prema riječima analitičara Ahatovića, NATO senzori teško ih mogu locirati.

“Što se tiče podmornica pitanje je šta su one radile, one su mogle vježbati ispaljivanje rakete kratkog dugog dometa snimati kretanje NATO brodova da oni to ne može otkriti.”

S druge strane, analitičari iz susjedstva kažu da su podmornice praćene od početka do kraja i odmah vraćene nazad. Smireno poručuju da je riječ o uobičajenim aktivnostima koje se drže pod kontrolom.

“Vrlo često vidimo ovakve slučajeve na području Baltika, odnosno Sjevernog mora, vidimo na području Norveške tako da sad vidimo ovdje Jadrana. Nemojmo zaboraviti da Jadransko more najdublje more koje se usječe u evropski kontinent, a ipak se ono dobro štiti, štiti ga i Hrvatska i Albanija i Italija, na tom dijelu se nalazi tri velike pomorske baze koje koristi talijanske snage i snage NATO saveza”, kazao je stručnjak za sigurnost Gordan Akrap.

Ono što je sigurno jeste da je za Putina Mediteran važno strateško područje, a svojim akcijama želi pokazati da je u njemu prisutan. Zbog toga se u narednom periodu očekuju nova prisustva. Stoga struka poručuje da se treba okrenuti stabilizaciji odnosa u regiji, ojačavanju sigurnosnih kapaciteta, jačanju odnosa sa saveznicima i građenju pravne države bez koruptivnih pošasti.

Visoko.ba/federalna.ba