Izborni zakon BiH – čeka visoki predstavnik, čekaju i bh. lideri

Na političkoj sceni u BiH neobično mirno za, kako je ocijenjeno, ključne sedmice. A, iza paravana nagomilane neizvršene obaveze. Stari rokovi zamijenjeni novim. Izborni zakon BiH od kraja prošle godine čeka na tehničke izmjene. Čeka i visoki predstavnik, a i bh. lideri. Samo je pitanje ko zbog čega.

Nekoliko rokova, propuštenih prilika, ozbiljnih poziva i upozorenja. I opet ništa. Visoki predstavnik zaprijetio intervencijom, pa se povukao. Zadatak je prepustio bh. liderima. No, gotovo dva mjeseca kasnije – zatišje. Na sceni ni lidera, a ni Christiana Schmidta iako je sve izvjesnije da bez njegove intervencije neće biti niti integriteta izbornog procesa. Pa je pitanje šta i zašto čeka. Ko igra produžetke u korist države, a ko poziva na pomoć?

„Ja ga pozivam da sačeka još jedno izvjesno vrijeme, ali on je, čini mi se, i sam dao određene rokove – do kraja marta ako to ne uradi Parlamentarna skupština, pozivam ga da hrabro, ne osvrćući se na ucjene koje možemo čuti od zvaničnika iz RS-a, nametne izmjene Izbornog zakona zato što sve političke partije, osim nekoliko njih, žele da građani učestvuju na poštenim izborima“, kazao je zamjenik Predsjedavajućeg Zastupničkog doma BiH Denis Zvizdić (NiP).

„Čeka li Schmidt da se mi dogovorimo pa da, ako se mi ne dogovorimo, on reaguje ili je neki drugi plan, ja zaista ne znam“, kazao je Predrag Kojović, zastupnik NS-a u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Schmidt odgovara. Istina, diplomatski. Bez detalja, ali s jasnom naznakom da se odugovlačenju nazire kraj: „Nemoguće se sa mnom baš igrati. Postoje političari koji žele nešto da postignu, ali osim odugovlačenja u tom procesu, nisam vidio stvarno ništa drugo“.

Tako je godinama, bez obzira na saziv vlasti. Pa se pitamo – očekuje li Schmidt od bh. lidera zaista preokret ili daje državi priliku za evropski put koji bi, eventualnim nametanjem, zaustavio? Može li se razlog više za čekanje naći i u prijetnjama koje svakodnevno stižu iz RS-a?

„Nikakvo nametanje ne dolazi u obzir. Ako nametne Izborni zakon, mi donosimo naš izborni zakon“, kazao je predsjednik RS-a Milorad Dodik (SNSD).

„Što se tiče RS-a, važit će mu taman toliko koliko legitimiteta ima. Svako Schmidtovo rješenje pomnoženo sa nulom daje nulu“, kazao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac (SNSD).

„EU se često prepadala tih ucjena, izlazila mu u susret, sve do unazad dvije godine. Stvari su se promijenile, međunarodna zajednica je potpuno svjesna da ucjene nemaju niti političku ni bilo koju drugu snagu“, dodao je Zvizdić.

U ovakvoj konstelaciji vlasti svako potencijalno rješenje zaustavi nova opstrukcija. SNSD protiv Schmidta, HDZ BiH protiv bilo kojih izmjena koje neće donijeti legitimno predstavljanje. Dakle, prostor za djelovanja maksimalno sužen, a mogućnosti svedene na minimun. Tu, za promjene, moć ima samo Schmidt.

„I Čović i Dodik pokušavaju stvoriti dojam u javnome prostoru kako oni jesu za izmjene Izbornog zakona, ali da neće biti partneri bilo kakvih izmjena koje se budu nametale izvana“, smatra akademik Slavo Kukić.

„Nedostatak političke odgovornosti – nisam siguran da će oni to uraditi, nego da će iznuđeno reagovati visoki predstavnik“, smatra Vehid Šehić, bivši član CIK-a BiH.

Schmidt čeka koaliciju, dio koalicije Schmidta. Nakon najava, obećanja i pokušaja, kad se podvuče crta, jedina konstatna i zajednička tačka svima je čekanje. Jedan „dan D“ prođe, drugi svane, nakon ključne sedmice dođe druga. I tako u nedogled, barem u političkom kalendaru. Onaj u CIK-u BiH već pokazuje krajnje vrijeme za izmjene zakona jer sve što dođe nakon prve polovine marta – bit će kasno i neprimjenjivo na ovogodišnjim lokalnim izborima.

Visoko.ba/federalna.ba