Bez obzira na takve pojedinačne primjere BiH još uvijek nije izgradila reputaciju zemlje koja je interesantna stranim ulagačima.
“I dalje postoji velik broj prigovora stranih investitora koji posluju u našoj zemlji na poslovno okruženje. Kao značajnije prepreke ističu dugotrajne procedure za dobijanje građevinske dozvole, radne i dozvole za privremeni boravak za strane radnike, poreze, sporosti sudova kod naplate potraživanja, prevelika fiskalna i parafiskalna davanja, neefikasnost javne uprave i slično. Naprimjer, za dobijanje određenih dozvola, recimo građevinske i dalje je potrebno nekoliko mjeseci, a to ne bi trebao biti slučaj ako želimo privući strani kapital, investicije i, na kraju, ako želimo smanjiti nezaposlenost u zemlji. Određeni napredak je ostvaren u ovoj oblasti, ali on nije dovoljan”, ističu iz FIPA-e.
Dosta je i prigovora na radno-pravno zakonodavstvo. Napredak postoji, ali se on dosta sporo provodi. Ohrabruju najave nadležnih vlasti da će u što kraćem roku poboljšati poslovnu klimu, naročito za investitore.
U međuvremenu je najavljeno nekoliko značajnih projekata u BiH, a najvrijedniji, barem u finansijskom smislu je izgradnja turističkog grada kod Trnova Buroj Ozone. Investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata najavio je projekat vrijedan nekoliko milijardi KM, što bi, ukoliko se ostvari bila najveća poslijeratna investicija u BiH.
U sektoru proizvodnje nekoliko stranih kompanija je počelo sa radom ili je najavilo otvaranje pogona u BiH. Tako kompanija BOXMARK Leather u Lukavcu počinje proizvodnju tekstilnih i kožnih dijelova za autoindustriju, dok je u Konjicu kompanija Aliplast iz Poljske počela s proizvodnjom aluminijskih vrata i prozora.
U toku je realizacija projekta izgradnje fabrike za preradu voća i povrća u Ševarlijama kod Doboja a u pripremi su investicije iz Azerbejdžana, Hrvatske i još nekih zemalja.
Strana ulaganja najviše se odnose na sektor proizvodnje i to 36 posto, zatim bankarski sektor 20 posto, telekomunikacije 14 posto i sl.
Iz FIPA-e poručuju kako strane investitore interesuju i mogućnosti ulaganja u energetiku, turizam, poljoprivredu te metalni sektor.
Ukoliko se realizuje barem dio najava sa nedavno zavšenih Sarajevo Business Foruma i Samita 100 lidera Jugoistočne Evrope BiH bi skupa s regionom trebala postati pokretač brojnih razvojnih projekata a prije svega u oblasti energetike i turizma.
Država koja je najviše investirala u BiH je Austrija sa više od 2.4 milijarde KM, a slijede je Srbija, Hrvatska i Rusija. U prethodnim godinama registrovano je smanjenje kapitala iz Francuske i Slovenije.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.