A: Vi ste čovjek koji decenijama svijet posmatra kroz oko kamere. Uspješan ste reditelj, književnik, filmski kritičar, satiričar, organizator i osnivač mnogih bh. festivala, a od prošle godine i VIVA film festivala, kažite nam nešto više o tome.
R: Kao filmski autor, obišao sam preko 70, 80 raznih festivala i dobio 52 nagrade za svoje filmsko i televizijsko stvaralaštvo. Krajem prošle godine dobio sam i nagradu Press Viteza za životno djelo, upravo za moju kompletnu televizijsku djelatnost (op.a regionalni festival TV minijatura). Bio sam i osnivač MEFEST-a, to je festival koji je obnovljen, a nekada je bio na Zlatiboru. Tu sam bio umjetnički direktor, zatim tvorac kreativnih programa, naziva, izbora članova žirova, pratećih kreativnih programa.
Onda Jahorina film festival… Kada sam htio da osnujem taj Festival, nudio sam ga na mnogim mjestima, jedino je OSM televizija (op.a Otvorena srpska mreža) prihvatila da Festival bude pod njihovim pokroviteljstvom. Osam godina sam svoj trud, iskustvo, veze i prijateljstva ulagao u taj Festival i nastojao da okupim jednu širu elitu, ne samo regionalnu, filmskih autora, dosta velikih autora je prošlo kroz taj Festival. A onda, dogodilo se nešto što..moram da se ogradim od tog mog djeteta, čiji sam idejni i kreativni tvorac. Mislim, razlišli smo se i ja ne želim da se moje ime više veže uz taj Festival. Taj Festival neka živi svoj tok mimo mene, neke nekorektnosti nisam više mogao trpiti… Jer kao Sarajlija sam htio da, na neki način povežem, to što je rat razdvojio, jedno i drugo Sarajevo. Međutim, to što se dogodilo.. dogodilo se i to je to…. ne želim više da me spominju u tom kontekstu, što sam uradio – uradio sam, uradio sam i previše, ali ima ona jedna narodna: ”pomozi sirotu na svoju sramotu”.
Mislim, nije bitno uopše to više spominjati, samo želim da se javno ogradim od svega što je Jahorina film festival.
A: Pokrenuli ste novi festival, Viva film festival, koji se ove godine održava po drugi put. Održava se širom BiH, ove godine u više gradova nego prošle, sa centralnom manifestacijom u Sarajevu. Kako ste došli na tu ideju? Šta je bila pokretačka snaga za taj Festival?
R: U meni ima jedna energija koja je nepresušna, čak imam nekih prijatelja koji kažu ”Ratko je furija”. Mislim da se mladost ne mjeri godinama i tijelom, mladost se mjeri mladošću duha. I mislim da je to bio u meni jedan inat da napravim u svom rođenom gradu jedan festival koji će biti svjetskog glasa.
Ideja je došla sama… VIVA, kao život, VIVA kao nešto što zbližava ljude. Pored ekologije i turizma, uveo sam i kategoriju religijskog filma, sa strahom, iskreno da kažem, bojao sam se da neću imati dovoljno filmova iz religije, ali bio je to neopravdan strah…navala filmova, 427 je stiglo prošle godine, a ove godine je stiglo preko 2.000 filmova.
Ono što je meni najbitnije je da taj festival ne živi samo u regionu.
Prošle godine Festival je bio u tri grada, ove godine je u šest gradova, Sarajevo, Kakanj, Vareš, Sanski Most, Ljubuški, Mostar, Lukavac imamo i sve više gradova koji žele da se uključe u festivalsku priču. Cilj nam je da projekcije budu istovremeno u svim gradovima, cijeloj BiH.
Kada sam rekao da je stiglo preko 2.000 filmova, bio je pravi teret i pravo umjeće od januara, kada smo raspisali konkurs, do 15. aprila, sagledati i vidjeti sve te filmove, kada, imate pred sobom stvaralaštvo iz 99 zemalja svijeta u kategorijama ekologija, religija, turizam, u zvaničnoj selekciji je po 33 filma iz sve tri kategorije, bio je to jedan ogroma napor da se sagleda, vidi, da imaš 7 očiju ne bi mogao sve pregledati i vidjeti, al na neki način je pomoć ekipe koja je okupljena oko VIVA film festa doprinjela da se izvučemo iz te “radosne situacije”.
Veliki je interes za naš Festival, postali smo ne regionalni već svjetski Festival. I onda kada nam se priključio, kao počasni član Savjeta, uz Valentina Inzka, Nikolaja Burljajeva iz Rusije, i gospodin Al Gore, bivši američki predsjednički kandidat,koji je dokazani borac za očuvanje planete, možemo reći da imamo multinacionalnu podršku. Mislim da je u jednom trenutku bitno reći da Festival širi te pozitivne talase i da svijet mora da se ujedini i u religiji i u zdravoj okolini, a to rezultira i uspješnim turizmom. Mi smo zemlja sa velikim potencijalom, ja sam radio seriju ”Prirodna baština BiH”, sa rahmetli Sulejmanom Redžićem, tada smo zajedno ustanovili da ti resursi, prirodni resursi koje BiH ima i kulturni resursi može da nam pozavidi Švajcarska. Na neki način Festival treba da bude i putujući festival.
Kada se spuste zavjese Festivala mi nastavljamo dalje aktivnosti sa mladom generacijom, prošle godine smo imali 12 gradova, filmske radionice u njima i to je rezultiralo da smo iz tih gradova dobili filmove srednjoškolaca, studenata i oni će biti nagrađeni na ovom Festivalu specijalno sa 3 poluprofesionalne Canon kamere, koje je obezbjedila kompanija AV-Tera. I oni su prepoznali naš cilj a to je da se širi filmska priča jer na mladosti svijet ostaje.
A: Kao što ste rekli biće prikazani omladinski filmovi, djeliće se nagrade. Mi Vam moramo biti zahvalni na takvom angažmanu i na nastojanju da mladima prenesete svoje dugogodišnje iskustvo i da im pomognete da se sami pokušaju ostvariti kroz takav vid umjetnosti i rada. Kako mlade zainteresovati za film i za sve ono što je potrebno da bi se on stvorio i napravio?
R: Nekada davno kada sam bio predsjednik filmskog kluba “Riječ mladih”, govorio sam jednog dana svaka kuća će imati kameru. Tada nisam imao pojma da će se pojaviti mobilni telefon sa kamerom i da će svako imati mogućnost da napravi svoj privatni film. Cilj je da mladima pružimo nešto drugo, spas za mlade je u umjetnosti, cilj je da ih zainteresujemo da pišu scenarije, da snimaju, da stvaraju… kada smo stvorili tu njihovu selekciju, tih 6 filmova mi smo shvatili da je naša misija, pomognuta Federalnim fondom za zaštitu okoliša, urodila plodom i da ćemo nastaviti tim putevima i ove godine, putevima ozdravljenja mladosti. Mora im se dati šansa da misle svojom glavom da prave svoje filmove… To da oni svojim mobitelima, kamerama snimaju svoje okruženje, stvaraju svoje porodične arhive., to je nešto neprocjenjivo, to je naš cilj. Njihov trud će biti nagrađen, a moram da ponovim zahvaljujući kompaniji AV-TERA koja je odlučila nagraditi najbolje autore tih naših radionica, da im da podstreka da rade i stvaraju. Prve reakcije omladinaca – autora su sjajne i to će biti “vjetar u ledja” toj našoj “djeci”.
A: Da se vratimo na vašu bogatu biografiju, napisali ste više od 1000 pozorišnih, književnih i filmskih kritika. Reditelj i scenarista ste dva igrana filma “Vanbračna putovanja” i “Bračna putovanja”. Kažite nam nešto o tome.
R: Preko 1.500 televizijskih emisija za TV Sarajevo, Federalnu televiziju i BHRT, Tv Novi Sad, širom regiona , tako da nije slučajna i ova nagrada koju sam dobio krajem prošle godine. To je nagrada za životno djelo, ozbiljnog festivala Press Vitez čije je organizator, izmedju otalih i Udruženje novinara Srbije.
Sada je suša na filmu, već dvije godine ne radim ništa za televiziju, a punio sam jutarnji program sa nekim malim serijalima Otkačena kamera o neobičnim ljudima koji živi na ovom prostoru, aktuelno je pozorište. Pozorište mi je jedna od opsesija jer sam pisao i pozorišne kritike i režirao u pozorištu od Brehta, Alda Nikolaja… U Prijedoru sam prošle godine, radio jednu komediju Rabulizam od Muhidina Šarića. U protekle dvije godine radio sam i dvije monodrame, jednog ruskog pisca Eduarda Radzinskog ‘’Za udaju kasno, a da crknem rano’’, onda mog filmskog idola, jednog uzora na neki način Žerara Filipa. Njegova supruga je uradila roman o njegovim zadnjim danima, zadnjim danima njegovog života, zove se ‘’Trenutak uzdaha’’. Roman od 160 i nešto strana ja sam pretočio u monodramu , a realizovano je uz saradnju sa francuskim institutom iz Niša.
Ta predstava je vrlo dobro prihvaćena, a želja mi je da se uradi i dugometražni film.
Duh ne miruje ja stalno nešto radim. Spremam dvije knjige, jednu knjigu ljubavne poezije, jednu neobičnu knjigu ‘’Gdje njena kosa i danas spava’’, ne smijem reći ideju kako će izgledati, nažalost kradu mi ideje. ‘’Ispravljanje krive Drine’’, sa izdavačkom kućom Rabic i to su aforizmi. Kada sam knjigu “Od života sramota”, koju sam objavio 1970 godine dao mom prijatelju Valentinu Incku, da čita, to je knjiga koja je izašlau 5.000 primjeraka, on je čitao tu knjigu i rekao ‘’Pa ovo ko da si danas pisao’’. Znači, ništa se ne mijenja. Pisac mora da bude prorok, mora da gleda unaprijed, a da koristi iskustva unazad.
A: I za kraj, kada počinje Viva film festival?
R: Ove godine festival traje od 1. do 5. juna, dan duže nego prošle godine. Morali smo ga produžiti zbog jako velikog broja pristiglih filmova. Svečano otvaranje će biti održano 1. juna u 18 sati u kinu Meeting Point, koje ima višegodišnju festivalsku tradiciju. Festival će otvoriti film “Milijarde u promjeni” autora Manoja Bargave, sjajnog čovjeka, koji je svo svoje bogatstvo uložio u boljitak planete Zemlje. Rijetki su to primjeri danas, i upravo smo zato, objeručke, prihvatili baš taj film za ceremoniju otvaranja.
Očekujemo oko 30-tak gostiju – autora filmova iz cijelog svijeta, koje ćemo voditi u naša četiri festivalska centra: Kakanj, Vareš, Mostar i Ljubuški.
Cilj nam je da im pokažemo, ekološke i turističke potencijale Bosne i Hercegovine, a upriličili smo i tri okrugla stola, o temama ekologije, turizma i religije, te njihove povezanosti sa filmom kao sredstvom promocije. Svi oni će, siguran sam, ponijeti odavde lijepe utiske i puno foto i video materijala, kojima će direktno vršiti promociju BiH.
Potvrdio nam je dolazak i gospodin Sayed Moosavi, autor iz Irana, čiji je film “Čovjek od soli” do sada osvojio 20 nagrada na velikim festivalima dokumentarnog filma, u Americi, Kini, Rusiji, Kanadi…Dakle, riječ je o vrlo ozbiljnom i svjetski priznatom autoru.
Trudili smo se, i ove godine, da ljubiteljima dokumentarnog filma pružimo mogućnost, da vide najbolja ostvarenja iz cijelog svijeta, a cilj nam je da cijela BiH bude festivalska.
Dakle “VENI VIDI VIVA FEST” ili još bolje Jedan festival – svi gradovi.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.