Imamo li državnu vlast – od programske do matematičke koalicije

Ko čini vlast na nivou Bosne i Hercegovine? Ključno je to pitanje na političkoj sceni i u bh. javnosti. Službenog odgovora još nema. Čelnik SNSD-a Milorad Dodik prvo najavio, a zatim i prvi potvrdio kako državna koalicija ne postoji.

Pojedinci iz Trojke poručuju kako ipak postoji zbir stranaka u kojem je SNSD nepoželjan, ali i nužan partner. Barem u ovom omjeru snaga na državnom nivou. Ukoliko četvrtom izaslaniku SNSD-a u Domu naroda izmakne mandat, uloge se mijenjaju. Toliko drastično, da bi i vlast bez SNSD-a bila moguća.

Sastav, stabilnost i budućnost vlasti Bosne i Hercegovine u neizvjesnosti.

Okidač raskola posljednja Šmitova odluka. Preko tehničkih izmjena Izbornog zakona državna koalicija u punom kapacitetu, očito, ne može. Prijetnje, ucjene i ultimatumi koaliciju doveli do krize. A, ona do mogućih tektonskih promjena u sastavu vlasti. Turbulentno među partnerima. Zategnuti odnosi, atmosfera uzavrela. Kriza presudila. Kraj se nazire na polovini mandata.

„Ne postoji državna koalicija, niti je BiH država u smislu kako oni žele da kažu“, poručio je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

Lideri Trojke bez reakcije. Ali, iz reda stranaka ipak Dodiku odgovor. No, bez preciziranja ko čini vlast na nivou BiH.

„Koalicija nikada nije postojala. Nažalost, u državni postoji matematički zbir onih koji mogu formirati parlamentarnu većinu. HDZ i SNSD nisu naši željeni partneri“, tvrdi Damir Mašić, zastupnik SDP U Zastupničkom domu FBiH.

A, u tom zbiru, čini se, moglo bi se i bez Dodika. Nije ni Trojka nespremna. Ima i priliku da uzvrati. Kontrolni paket kojim SNSD raspolaže već drugi mandat zaredom nije tako siguran jer četvrtom delegatu prijeti oduzimanje mandata.

Ako Sud BiH tako odluči, SNSD gubi potpunu kontrolu u Domu naroda, mehanizam blokade pada, a onda…

„Onda bi, recimo, Trojka mogla odlučiti da izbaci SNSD iz koalicione vlasti BiH i da sarađujemo sa opozicionim strankama koje su imale dosta korektan nastup na zadnje zasjedanju Narodne skupštine RS-a i koje sigurno ne bi ulazile u ovakve neodgovorne i avanturističke akcije i poteze“, rekao je Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma BiH (NiP).

Istovremeno, traje rok od sedam dana koji je SNSD postavio partnerima – da biraju između prihvatanja Šmitove odluke ili koalicije. No, Trojka bi mogla preduhitriti SNSD. I to na principu ultimatum za ultimatum.

“Imamo vremena da vidimo da li će kolege iz Trojke ipak se odlučiti za pregovarački sto zajedno sa HDZ-om i SNSD-om ili će ipak pod skute Marfiju“, poručila je Sanja Vulić, predsjednica Kluba SNSD u Zastupničkom domu BiH.

„Mi smo već rekli da smo spremni raditi sa svim partnerima koji će raditi na napretku i razvoju, prosperitetu BiH na njenom putu euroatlanskih integracija. Ako to gospodin Dodik ne želi, onda mi nemamo šta razgovarati sa gospodinom Dodikom. Mi ćemo možda isto njemu postaviti ultimatum da za sedam dana Narodna skupština povuče zaključke kao što on postavlja neke ultimatume“, dodao je Zvizdić.

Narušeni odnosi u koaliciji, prilika su opoziciji za promjenu vlasti. Od najave raspada, samo je SDA u igri. No, iako nije zvanična, jedina ponuda za dio vlasti, taktički ili ne, nije objeručke prihvaćena. Ni analitičari ne žure s proglasom nove vlasti.

„Ne može gospodin Dodik određivati u kom pravcu će biti političko djelovanje SDA. SDA ima svoje organe, ima svoje strukture i SDA će odlučiti šta i na koji način u narednom periodu uraditi“, objasnio je Šerif Špago, predsjednik Kluba SDA u Zastupničkom domu BiH.

„Cilj ovih izbora, između ostalog, bio je da se izbaci SDA iz vlasti. E, sad će neka međunarodna zajednica koja je sastavila ovu koaliciju da ih sastavlja sa SDA, ma dajte molim vas. To je Milorada Dodika pokušaj da i međunarodnu zajednicu dovede do toga“, smatra Svetlana Cenić, analitičarka.

Dok se kraj najavljuje, raspad očekuje, na djelu ipak koalicija. Još jučer su branili zajedničke prijedloge u Zastupničkom domu BiH. Glasanjem za prijedlog imenovanja Vijeća Regulatorne agencije za komunikacije, postojanje većine je potvrđeno. Prijedlog usvojen, iako je među imenovanima zaposlenik Eroneta, što bi u ovom slučaju bio primjer sukoba interesa. Još jedna prilika za demonstraciju vlasti i većine je sutra na sjednici Vijeća ministara BiH. Šansa za konkretne poteze nije jer je dnevni red ponovo bez zakona.

Visoko.ba/federalna.ba