Radna grupa za Plan rasta i danas zasjeda. U toku je intenzivno pregovaranje i usaglašavanje. Agenda zaustavljena na 98 posto. Detalji iza zatvorenih vrata. Posljednje informacije potvrđuju nepromjenjive i suprotne stavove. Republika Srpska nije spremna odreći se entitetskog glasanja, niti pristati na imenovanje sudija u Ustavni sud BiH, čak i kada je cijena 2 milijarde maraka. Između redova stiže i poruka kako je konačno usaglašen jedinstveni broj za hitne pozive 112, no utezanja i zatezanja još traju.
Unutar državne koalicije telefoni užareni.
„Stalno na mobitel dolaze poruke jer se online vrše dogovori, utezanje“, kazao je premijer FBiH Nermin Nikšić (SDP).
Pa, ipak, dogovor – barem djelimično. Sudeći prema izjavi predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto, imaju jednu reformu manje. Od preostale tri, Radna grupa usaglasila je onu najlakšu – jedinstveni broj za hitne pozive.
„Preostala su dva reformska koraka koja još nisu usvojena, iako smo na tehničkoj razini postigli dogovor o njihovom sadržaju. Jedan se tiče mjere u vezi s Ustavnim sudom, a drugi na način odlučivanja u Konkurencijskom vijeću i Vijeću za državnu pomoć“, pojasnila je Krišto (HDZ BiH).
Jedna po jedna reforma, svaka na guranje, agendu je ispunila do 98 posto. Lideri iz Federacije očekuju da će uhvatiti posljednji voz ka Planu rasta. Iz RS-a jasan odgovor. Iznad 98 posto, ipak, neće moći.
„Razgovarao sam s predsjedavajućom Krišto. Ona mi je rekla da su u završnoj fazi neka moguća rješenja u kojima bi EU to smatrala prihvatljivim kako bismo zadržali pravo da povučemo sredstva i ovu prvu tranšu“, kazao je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković (NiP).
„Mislim da ćemo uspjeti to i predstavnici EU-a su spremni na pozitivan odgovor“, kazao je ministar odbrane BiH Zukan Helez (SDP).
„Ne možemo mi davati naše političke principe ili stavove za taj novac. Nema tog novca kojim bi oni mogli da dobiju takve stvari, kapitalne stvari, transformacije u BiH. To se neće desiti. Bar neće dok ova ekipa stoji i rukovodi RS-om“, kazao je predsjednik RS-a Milorad Dodik (SNSD).
Zato entitetski sistem glasanja, odnosno pravo veta, teže je i vrednije i od miliona, pa čak i milijardi maraka. Iako je traženo ukidanje odlučivanja po uobičajenoj proceduri samo za dodjelu pomoći iz državnih sredstava, Dodik ne želi riskirati: „Ako to uradite na jednom mjestu, onda se postavlja pitanje zašto nećete i na drugom mjestu. Pa bi se došlo u sljedećem paketu tih reformi do toga da se ukine to glasanje koje RS-u omogućava da štiti svoje interese i u samom parlamentu. U parlamentu u ovom trenutku, od 42 poslanika, 24 su Bošnjaci. A većina u parlamentu je 22. Da nema mehanizma u kome mora da bude unutra 5 za ili 10 protiv, RS bi bila apsolutna manjina”.
Jasno je da Dodik taj sistem s dobitnom kombinacijom neće mijenjati. Dakle, do Plana rasta BiH dijele još samo dvije reforme. Malo, ali u bh. okolnostima, to je, ipak, previše. Dok Radna grupa finalizira, čvrsti stavovi iz RS-a nameću zaključak prije zvaničnog saopćenja. Može li reformska agenda sa zakašenjem, čini se, u Evropsku uniju nepotpuna?
Visoko.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.