Četiri dana pod kišobranom od knjiga

Prvi internacionalni festival književnosti Bookstan održavao se, uz učešće cijenjenih autora, od 24. do 28. jula pod motom “No East, No West”.

Bio je to, kažu naši gosti, najbolji književni festival na kom su bili. Istina, može pomalo zvučati kao najbolje organizovana Olimpijada 1984. u Sarajevu, ali s razlogom želimo vjerovati da je tako, jer smo učinili sve kako bi gosti i gošće Bookstana iz Sarajeva i Bosne i Hercegovine otišli s takvim dojmovima. Svakako ima dosta i do atmosfere koju je formirala, radosti zbog mogućnosti da se čuju drugačija, otvorenija, autocenzurom neomeđena razmišljanja; lične i literarne priče koje su ispisane između ostalog i s ciljem kreiranja nekog boljeg svijeta, za početak onog između Istoka i Zapada, u prostoru koji nastanjuju oni i one koji su spremni oštro kritikovati režim, patrijarhat, neadekvatan odnos prema LGBT pravima ili poziciji žene na Bliskom istoku, odnosno bilo gdje u svijetu. Naše borbe i naši problemi su univerzalni, a upravo oni koji su nastanili Bookstan nisu odlučili od života koristiti isključivo privilegije, već da se spremno konfrontiraju svakoj vrsti opresije.

Prvom festivalskom izdanju važan pečat je dao i njegov kurator Aleksandar Saša Hemon, birajući za učešće u Centralnom programu upravo ljude čiji dolazak u Sarajevo neće biti još jedno festivalsko putovanje obilježeno redom čitanja, redom ugodnih razgovora. Ljudi koji su nas posjetili znali su gdje su došli i znali su koga će sresti, nije im bilo nepoznato da njihovi domaćini i kolege i koleginice književnici/e pokušavaju od krhotina mira izgraditi neku pristojnu stvarnost u kojoj prostor i vrijeme za pisanje nije u stalnom sukobu s borbom za egzistenciju. Vidjeli su i čuli da nas je iskustvo rata trajno obilježilo, da je ono jedno od dominantnih tema bh. poezije i proze, te da nemamo gdje pobjeći i kad bismo željeli. Lakše su nas razumjeli jer neki od njih i sami nose isti bagaž, Rawi Hage naprimjer, sa iskustvom građanskog rata u Bejrutu u kom je rođen i kog je napustio te se preselio u New York. Ovaj pisac i vizuelni umjetnik izmješten iz vlastite kulture i jezika, za život je najprije zarađivao kao taksista. Zvuči poznato, poput brojnih emigrantskih priča bh. pisaca i umjetnika općenito, koji su radeći poslove za koje nisu kvalifikovani te učeći tuđi jezik i običaje, kasnije napisali na engleskom i drugim stranim jezicima neka od najboljih djela savremene svjetske književnosti, ovjenčana prestižnim nagradama i uvrštena u The New York Times preporuke.

Centralni program

Rawi Hag u svojim djelima kritikuje ksenofobiju, mizoginiju, homofobiju i “zapadni fašizam”. Izdavačka kuća Buybook objavila je dvije njegove višestruko nagrađivane knjige “Žohar” i “De Nirovu igru” koje su bile i teme tokom predstavljanja ovog festivalskog gosta. Bejrut je tema kojoj se Hage uvijek vraća, što je opet potvrda kolektivnog iskustva onih koji su se pod Bookstanov kišobran smjestili, a to je nemogućnost bijega od sebe, lične traume i onoga što nas je odredilo, a najčešće je to upravo milje u kojem smo odrasli i formirani.

Svjesna da je lično ujedno i političko te da sve može biti naš politički statement, od tetovaža koje nas podsjećaju da smo gospodarice vlastitog tijela do izbora boje kose, u Sarajevo je stigla Mona Eltahawy, američka aktivistica, feministica, novinarka, kolumnistica i naposljetku književnica, istinska zvijezda prvog Bookstana. Buybook je prva izdavačka kuća u regiji koja je u b/h/s prevodu objavila njenu knjigu “Hidžabi i himeni: zašto je Bliskom istoku potrebna seksualna revolucija”, a o kojoj je sa autoricom razgovarala još jedna važna festivalska gošća – Amila Buturović, orijentalistkinja i anglistkinja, koja je u Sarajevo došla
sa prestižnog kanadskog York univerziteta na kom predaje.

Promocija knjige Mone Eltahawy bila je jedna u nizu za koju nije bilo dovoljno mjesta u galeriji Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, a da je uistinu posvećena problemima žena, seksualnom nasilju nad ženama te životu žena s traumama u postkonfliktnom društvu, potvrđuje i njen ostanak u BiH po okončanju festivalskog programa, kada je posjetila Srebrenicu te Višegrad zbog Viline vlasi i zlostavljanja žena u nekadašnjem banjskom lječilištu tokom agresije na BiH. O kulturi čednosti koju diktira patrijarhat, a koja zatomljava žensku seksualnost, o nužnosti da žena priča o vlastitom životu kao da je važan, a jeste, pisala je Eltahawy u svojoj knjizi te govorila brojnoj festivalskoj publici.

Unutar sličnog okvira djeluje još jedan Bookstanov gost, pisac Rabih Alameddine, borac za brisanje identitetskih kategorija bilo koje vrste, svjestan da je konačno vrijeme da rod smjestimo na poziciju konstrukta gdje i pripada, Alameddine u svojim djelima progovara iz pozicije žene, a u životu je prošao put od Amana, u Jordanu gdje je rođen, potom Kuvajta i Libana, gdje je odrastao, do Engleske i Amerike, gdje se školovao i između ostalog stekao diplomu inžinjera univerziteta UCLA. Danas uglavnom živi u Los Angelesu, a diljem svijeta stiče naklonost kako zbog vlastitog značajnog autorskog opusa, tako i zbog ukupnog nastupa koji je ispunjen srdačnošću i toplinom, a što je bio jedan od ključnih razloga da postane miljenik Bookstana. Buybook je rijetka izdavačka kuća koja je objavila skoro sve Alameddineove naslove, a na festivalu je promovisana knjiga “Žena bez koje se može”.

Još jedna gošća Centralnog programa Bookstana, takođe među onima koje objedinjuju iskustvo života na Istoku i Zapadu, jeste i Kamila Shamsie iz Pakistana, danas stanovnica Londona. Autorica je niza romana, među kojima je i višestruko nagrađivani “Spaljene sjenke”, koji je preveden na 20 jezika. U Sarajevu je promovisana njena nova knjiga “Bog u svakom kamenu”, opet objavljena u izdanju Buybooka i opet još jedna premijera. Ovaj roman našao se u užem izboru za nagradu Bailey’s Women’s. Iako nije imala iskustvo rata, odrasla je u Karačiju, gdje je bilo mnogo nasilja i zbog čega itekako dobro razumije one koji pišu o iskustvu konflikta.

Turska u fokusu

Privilegiju da nas kroz veći dio Centralnog programa povede John Freeman, jedan od najznačajnijih američkih kritičara i urednika te na taj način bude i jedan od domaćina Bookstana, omogućio nam je Aleksandar Saša Hemon. Ovaj vrhunski poznavalac savremene književnosti napisane na engleskom jeziku bio je Bookstanov moderator, predstavio nam je časopis koji uređuje, te razgovarao sa Hemonom na promociji koja je otvorila Centralni program i na kojoj su razgovarali o posljednjem Hemonovom romanu “Kako su nastali Ratovi zombija”. Zombiji kao metafora našeg straha od drugog i drugačijeg, ksenofobija koja je protkala svaku poru savremenog društva, bili su odličan uvod u teme kojima je festival bio obilježen. Hemon je u okviru Bookstana promovisao još jedan naslov, zbirku kolumni “Povratak u Hemonwood”, koje objavljuje na portalu radiosarajevo.ba, a tom prilikom je, opet u prepunoj galeriji ALU, razgovarao sa autorom Ahmed Burić.

Tokom aktuelnog i narednih festivalskih izdanja, uz Centralni program, predstavljanje bh. autorstva te regionalnih književnika i izdavača, Bookstan će imati i zemlju u fokusu, što je na prvom festivalu bila Turska. Kada je program koncipiran, Turska je odabrana zbog bogate književne tradicije te vrhunske savremene književne scene. Zbog aktuelnih političkih prilika, umjesto da bude samo u fokusu Bookstana, postala je središte pažnje cijelog svijeta. Zbog nemogućnosti akademskih građana da napuste zemlju, u goste nije stigao turski pisac Mario Levi, ali je zahvaljujući činjenici da trenutno upravo zbog neslaganja sa režimom živi u Zagrebu, u Sarajevo stigla književnice Ece Temelkuran. Ova autorica jedna je od ključnih komentatorica o temi političkih prilika u Turskoj za vodeće svjetske medije; disidentica rođena u Izmiru u ljevičarskoj i aktivističkoj porodici, pravnica po profesiji koja je prije četiri godine dobila otkaz zbog vlastitih političkih stavova te se odlučila u potpunosti posvetiti književnosti. O vlastitoj zemlji danas govori kao o potpuno traumatizovanoj, a njen roman “Žene koje huču u čvorove” jedna je u nizu premijerno objavljenih knjiga pred festival.

Domaćini i regija

Uprkos važnosti dolaska brojnih međunarodnih autora i autorica, Bookstan je nastojao u prvi plan pozicionirati domaće autorstvo, predstavljajući nove naslove Buybookovih autora/ica, ugostivši domaćeg izdavača Dobru knjigu i autore/ice nagrađene na konkursu Fondacije za izdavaštvo, te pružajući uvid u savremenu hrvatsku i crnogorsku književnu scenu. Svaki od četiri festivalska dana počinjao je promocijama bh. autora/ica te su predstavljeni novi naslovi, većina pred festival objavljeni, pjesnika Asmira Kujovića, Naide Mujkić, Mustafe Zvizdića, Marka Vešovića i Nenada Đurića. Promovisani su i novi romani Nihada Hasanovića i Damira Ovčine te geopolitička studija “Rasprava o miru i Nasilju” Nerzuka Ćurka. U programu posvećenom gostu izdavaču (Dobra knjiga) predstavljeni su Adisa Bašić, Lejla Kalamujić, Mile Stojić i Hadžem Hajdarević. Crnogorsku književnu reprezentaciju činili su Milorad Popović, Andrej Nikolaidis i Ethem Mandić. Sa nama je u društvu japanskih muzičara bio i Bekim Sejranović, svoje izdavačke kuće predstavili su Seid Serdarević iz zagrebačke Frakture i Ivan Bevc iz beogradske Buke. Još jedan pogled na regionalno autorstvo i izdavaštvo pružile su nam Miljenka Buljević iz Bookse i Susan Curtis Kojaković, osnivačica londonskog Istros Booksa. U četiri festivalska dana održano je 25 promocija i predstavljeno skoro isto toliko novih Buybookovih naslova. Festival se održavao u kulisama dvije izložbe, “Tajna stripa od malina”, nastale prema priči Karima Zaimovića, autora Aleksandra Saše Brezara, Enisa Čišića i Borisa Stapića, te Buybookovih naslovnica dizajnerice Aleksandre Nine Knežević, nastalih tokom osam godina njene saradnje sa ovom izdavačkom kućom.

Svjesni da je edukacijski segment festivala nužan za kreiranje ozbiljne festivalske platforme, Bookstan je dva dana prije zvaničnog početka ugostio skoro 30 mladih kritičara i kritičarki iz cijele BiH na radionicama njima namijenjenim, te su u šest dana imali priliku učiti od Edina Pobrića, voditelja radionica, Nenada Rizvanovića, Teofila Pančića, Aleksandra Hemona, Mone Eltahawy i Johna Freemena.

Dodjelom nagrada najboljim polaznicima radionica i čitanjem proze i poezije domaćih i međunarodnih gostiju Bookstana, završen je četverodnevni praznik knjige kao potvrda da nema mjesta za razgovor o krizi autorstva, izdavaštva, ponajmanje krizi publike, onda kad se ponudi adekvatan i precizno osmišljen program, koji nam je u Sarajevo doveo svijet i tom svijetu nas pokazao u najboljem svjetlu.