Caffe “Karo” kolateralna šteta nečasnih diletanata koji mrze i ruše sve “Visočko”

Prijeratni anonimusi, antivrijednosti, kompleksaši, bezveznjaci, gradski papci i hulje danas su na velikoj pozornici Visokog i ničim izazvani u stalnoj potrebi da uništavaju sve Visočko i sve ono što su simboli Visokog sa kojim oni nemaju ništa, što ne razumiju i čega se kao takvi plaše pa im samim tim sve to i smeta.

Izbornom voljom istih takvih kakvi su i oni sami, a sa prošlošću prijeratnih bezveznjaka došli su u poziciju političke moći putem koje trenutno sistemski ruše sve ono što im smeta i čijim dijelom prije rata nisu mogli biti, bilo da se radi o Caffe Ripliju, Caffe Karo, pekara “Kraljevac” ili Novogodišnjem turniru u malom fudbalu … A što čaršija više postaje korumpirana i pakosna, to ima veću potrebu za gospodarom i sve se to onda prenosi i na druge segmente društva u kojima podaništvo i strah postaju pravilo, dok simboli Visokog, u ovom slučaju ugostiteljski objekti postaju mjesta na kojima se okupljaju “opasni” koji misle drugačije i svojom glavom.

U zamahu treniranja strogoće vlasti po vlastitom nahođenju našao se i Caffe “Karo” svakako jedan od simbola Visokog. Mjesto gdje se u Visokom 30 godina unazad pije prva kafa, mjesto koje je više od obične kafeterije, te je otprilike kao “Čeka” u Sarajevu, objekat i mjesto gdje se ljudi nalaze u Visokom prilikom bilo kojeg posla, dogovora, pregovora, odlaska na posao, utakmicu …

Legenda kaže, a konobari tog vremena potvrđuju da se u Visokom odmah nakon rata u najpoznatijoj kafeteriji “Karo” prodavalo u jednoj smjeni i do 2.000 kafa. Nadalje prepričavaju eminentna imena visočkog ugostiteljstva da se pamti priča iz Beča u kojoj je izvjesni Italijan prijatelj Erka iz Visokog, na konstataciju o količini prodate kafe na broj kvadratnih metara objekta, ustvrdio kako se toliko espresso kafe ne proda ni u Veneciji.

I sad je navodno trotoar problem zbog čega i u ovako teškoj situaciji vlasnicima kultnog objekta treba još više otežati u borbi da opstanu zabranjujući im držanje ljetne bašte ispred objekta u kojem se svakako ne prodaje ni približno kafa kao nekad. Ne bi to ni bio problem da vlast ima iste aršine prema svima, što u Visokom nije slučaj. Ovdje je očigledno da se radi o još jednoj osveti onih kojima smetaju svi koji nisu kao oni. Zakon i redovno plaćanje taksi i zakupa ovu vlast ne zanima, bitno je biti podoban, kako vlasnik objekta, tako i svaka mušterija koja posjećuje objekat, a nije u onih 12.949 iz stada. Čak je i u “mrskom” komunizmu bilo drugačije i liberalnije. Visoko pamti da i oni koji su bili vjernici a nisu bili u partiji mogli su biti direktori i rukovodici ako su bili društveno korisni. Ovi danas su gori od komunista.