Fondacija "APBPS"

Bosanske piramide kao najstariji svjetski sunčev kalendar – Naučno potvrđeni odnosi sjena između piramida tokom cijele godine

U aprilskom izdanju američkog recenziranog naučnog časopisa Archaeological Discovery (Vol. 14, No. 2, 2026) objavljen je rad dr. Semira Osmanagića pod naslovom: „Višesezonski solarni pejzažni sistem: kulturne i arheološke implikacije monumentalnih interakcija sjena u Bosanskoj dolini piramida“.

Ova studija donosi prvi sistematski dokaz da Bosanska dolina piramida predstavlja jedinstven arheoastronomski sistem koji funkcioniše tokom cijelog godišnjeg ciklusa, a ne samo tokom jednog astronomskog događaja.

NAUČNA METODOLOGIJA

Istraživanje nije zasnovano isključivo na vizuelnim opažanjima.

Analiza je provedena korištenjem:

  • LiDAR digitalnih modela reljefa
  • preciznih geodetskih mjerenja
  • solarne geometrije
  • višesezonskih terenskih opažanja

Rezultati potvrđuju da su odnosi sjena između ključnih struktura ponovljivi, mjerljivi i usklađeni s kretanjem Sunca tokom godine.

BOSANSKA PIRAMIDA SUNCA KAO ASTRONOMSKA OPSERVATORIJA

Podaci jasno ukazuju da je vrh Bosanske piramide Sunca imao funkciju astronomske opservatorije.

Sa te tačke moguće je precizno pratiti:

  • kretanje Sunca
  • promjene dužine i pravca sjena
  • međusobne interakcije monumentalnih struktura

Ovo ukazuje na svjesno planiranje i korištenje piramida kao funkcionalnog astronomskog sistema.

KONKRETNI SOLARNI ODNOSI

Ljetni solsticij (21. juni)

Sjena Bosanske piramide Sunca formira se s južne strane.

Posmatrano s vrha Bosanske piramide Sunca:

  • visina sjene odgovara visini zapadne strane Bosanske piramide Mjeseca
  • sjena dostiže i dodiruje temelje Bosanske piramide Mjeseca

Ovaj fenomen pokazuje precizno geometrijsko poravnanje između dvije strukture.

Sredina ljeta (7. august)

Tokom sredine ljeta (45 dana od početka ljeta) registriran je jedan od najimpresivnijih odnosa:

  • sjena Bosanske piramide Sunca u potpunosti prekriva Bosansku piramidu Mjeseca
  • vrh sjene poklapa se s vrhom piramide Mjeseca

Ovo predstavlja maksimalno solarno poravnanje unutar sistema.

Jesenja i proljetna ravnodnevnica (ekvinociji)

Tokom oba ekvinocija:

  • sjena Bosanske piramide Sunca dolazi sa sjeverne strane Bosanske piramide Mjeseca
  • visina sjene odgovara visini piramide Mjeseca

Istovremeno:

  • sjena Bosanske piramide Ljubavi u potpunosti prekriva Bosansku piramidu Mjeseca

Ovdje se pojavljuje trostruki odnos između tri piramide — jedinstven fenomen u arheoastronomiji.

Zimski solsticij (21. decembar)

Tokom zimskog solsticija sistem ostaje funkcionalan, potvrđujući kontinuitet solarnih odnosa kroz cijelu godinu.

GLOBALNI ZNAČAJ OTKRIĆA

Najpoznatiji arheoastronomski lokaliteti u svijetu fokusirani su na pojedinačne događaje:

  • Chichén Itzá (Meksiko) – ekvinocij
  • Stonehenge (Engleska) – solsticiji
  • Machu Picchu (Peru) – solsticij
  • Chaco Canyon (SAD) – pojedinačni solarni fenomeni

Svi ovi lokaliteti bilježe jedan specifičan trenutak u godini.

BOSNA DONOSI NOVI KONCEPT

Bosanska dolina piramida predstavlja:

VIŠESEZONSKI SOLARNI PEJZAŽNI SISTEM

  • sistem koji funkcioniše tokom više ključnih astronomskih datuma
  • međusobno povezane monumentalne strukture
  • pejzaž korišten kao aktivni dio dizajna

Ovo je prvi dokumentovani primjer takvog sistema u svijetu.

NAUČNE IMPLIKACIJE

Rezultati istraživanja sugeriraju:

  • visoko razvijeno razumijevanje solarnih ciklusa
  • namjerno planiranje rasporeda struktura
  • integraciju arhitekture i prirodnog pejzaža

Ovo otkriće otvara novo poglavlje u istraživanju drevnih civilizacija i njihovog odnosa prema kosmičkim fenomenima.

ZAKLJUČAK

Bosanska dolina piramida više se ne može posmatrati kao izolovani arheološki fenomen.

Ona predstavlja kompleksan, funkcionalan i naučno mjerljiv sistem koji prati kretanje Sunca tokom cijele godine.

KLJUČNA PORUKA

Dok većina drevnih lokaliteta bilježi jedan trenutak u godini, u Bosni se bilježi cijeli solarni ciklus.

„Ovo nije samo piramida. Ovo je kalendar u kamenu — koji radi 365 dana u godini.“

LINK NA RAD

https://www.scirp.org/journal/paperinformation?paperid=150925

Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

VEZANE VIJESTI

NAJČITANIJE