Ajša Ramić: Ja sam iz Visokog i imam apsolutnu potrebu da svom rodnom gradu donesem nešto novo

Ramić Ajša kao politički neaktivna ali i dalje uspješna poduzetnica na teritoriji Bosne i Hercegovine, vlasnica pravnog savjetovališta i administrativnog biroa Forrtuna je ako se prisjetimo prije par godina bila senior pravnik na  projektu UNHCR-a Pillar 2, Apatridija-Zbrinjavanje ugrožene kategorije Roma. Kroz ovaj projekat, uglavnom se bavim civilnom registracijom Roma, odnosno upisom u matične knjige rođenih, kako bi ljudi dobili lične dokumente. Time ostvaruju prava iz zdravstvene i socijalne zaštite i ostvarivanje drugih zakonom zagarantiranih prava. Projekat Pillar 2 je regulisao djelimično i stambeno zbrinjavanje romske nacionalne manjine diljem BiH ali, novonastalom situacijom se plan i program nevladinog sektora izmjenio.

Ramić Ajša koja je svoje znanje protekom godina širila i proširila na djelovanje diljem BiH, Srbije i ostalih zemalja regiona te, nastavila se baviti primarno svojom užom specijalizacijom ponovo se pored primarnog zanimanja a, to je pravnika u sopstvenoj firmi koja se bavi prevashodno pravnim preprekama za sve kategorije društva a, zatim i kancelarijskim i administrativnim poslovanjem odlučila je da se djelimično referiše i na nevladin sektor gdje je volontirajući od osamnaeste godine stekla brojna znanja koja danas provodi u praksi.

Kakvi su planovi u drugoj polovini 2021. godine primarno za Ramić Ajšu a koji za Forrtuna administrativni biro?

Ja Ramić Ajša kao mr. iur i mr.crimen u planu imam primarno nastaviti obavljati svoju primarnu funkciju a, to je rješavanje pravne problematike za strance na teritoriji Bosne i Hercegovine ali i za domicijelno stanovništvo u sklopu rada Forrtuna administrativnog biroa koji ima novootvoreni ured u Visokom u ulici Donje Rosulje kako bih bila bliže sopstvenom izvoru energije. Aktivne poslovnice ostaju aktivne i raspoređene po modalitetima djelovanja a to je marketinške i administrativne usluge sa timom koji fenomenalno funkcioniše.  Kao sekundarni plan mi je formirati novu mrežu nevladinog sektora o čemu se već pregovara i već u narednom periodu se planiraju poduzeti prvi koraci. Nevladin sektor će se referisati i ticati prava manjina, najvećim dijelom Roma i Jevreja u Bosni i Hercegovini obzirom da sam svoje pripravničke dane provodila baš na rješavanju problematike sa kojom se susreće romska nacionalna manjina.

Zašto baš Visoko?

Kao elementarni razlog otvaranja ureda i ovdje u Visokom a, što sam najavila u jednom od intervjua prošle godine jeste činjenica da sam ja iz Visokog i da imam apsolutnu potrebu da svom rodnom gradu donesem nešto novo i nešto što je na dohvat ruke svima u svim segmentima.

Nevladinom sektoru se kao sekundardnoj obavezi vraćam zbog činjenice da sam lično uvidjela da se u romskoj zajednici u Visokom do sada nije promjenila niti jedna jedina stavka koja je tražena u prethodnim godinama a, obećana je realizacija. Počev od infrastrukture do regulisanja školstva, stipendiranja romske nacionalne manjine koja je u nemogućnosti za ostvarivanje napretka odnosno, educiranja osnovnog školovanja a, također niti srednjeg obrazovanja. Jer privilegiju visokog školskog obrazovanja nažalost još uvijek imaju samo dobro situirane porodice.

Prezentacija plana

Jasan plan će biti prezentovan u najskorijem vremenskom roku transparentno nakon što se obave sastanci sa rukovodećim nositeljima funkcija na vlasti, jer sam se ja kao jedna od uprave odbora najnovije mreže manjina u BIH već počela direktno obraćati institucijama i tražiti termine za sastanke kako bismo počeli razvijati modalitete rada na gorućim problemima poput implementiranja i asimiliranja romske nacionalne manjine u društvo te pravljenja nove platforme rada u koju će biti uvrštena i izvršna vlast koja će nadam se barem djelimično pored svjetskih nevladinih organizacija učestvovati i finansijski u rješavanju gorućih problema primarno romske nacionalne manjine u Visokom jer je Visoko označeno i potvrđeno jedna od najvećih romskih zajednica.

Planirani su sastanci sa predstavnicima manjih i neaktivnih udruženja kako bismo pokrenuli novi val i novi modalitet izvršenja promjena koje se u budućnosti moraju desiti obzirom da Komitet Vijeća ministara podsjeća da je u ovoj presudi Sud utvrdio diskriminaciju osoba koje pripadaju grupama koje nisu konstitutivni narodi u Bosni i Hercegovini u pogledu njihovog prava da se kandidiraju za Dom naroda i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

Nadalje, Komitet ministara VE žali što politički lideri Bosne i Hercegovine, 11 godina nakon pravomoćne presude Suda u predmetu „Sejdić i Finci“, nisu uspjeli postići konsenzus o sadržaju ustavnih i zakonodavnih amandmana za izvršenje ove grupe presuda, da izbori i dalje nastavljaju biti pod diskriminatornim uvjetima i da Evropski sud nastavi donositi presude kojima se utvrđuju slična kršenja.

Podsjetili su u tom kontekstu na svoje prethodne odluke ističući da zadržavanje postojećeg diskriminatornog izbornog sistema predstavlja očitu povredu zahtjeva Evropske konvencije o ljudskim pravima i očitu povredu bezuvjetne obaveze Bosne i Hercegovine prema članu 46. Konvencije, a time i svojih poteza kao država članica Vijeća Evrope.

Za kraj, Ramić Ajša navodi slijedeće:

‘’Podsjetimo se i mi da je Bosna i Hercegovina zamišljena i treba da bude vođena ideologijom jednakih i ravnopravnih zato ovim putem javno pozivam institucije poput Općine Visoko, predstavnika relevatnih institucija grada da se oglase i potvrde termine za tražene sastanke obzirom da se pripremaju najnovije metode i modaliteti rada sa manjinama kako bi jedna od najbrojnijih romskih zajednica na teritoriji Bosne i Hercegovine ostvarila svoja prava u potpunosti i prestala biti tretirana kao izolovana zajednica za koju važe samo diskriminacije  i diskriminatorni stavovi a, ravnopravnost postoji samo među pripadnicima manjine. ’’