Adnan Smailbegović: Prijedlog o minimalnoj plati od hiljadu maraka je nerealan

Bosna i Hercegovina suočava se sa problemom odlaska radne snage. Kako Vi mislite da se može riješiti taj problem?

– Radne migracije su problem ne samo BiH nego i regije i šire. To je postao trend, a BiH se nalazi u lošoj ekonomskoj i društvenoj situaciji, jednoj općoj nesigurnosti, rekao bih i neperspektivnosti, i zbog toga se mladi ljudi ne vide ovdje dugoročno, ne vide ovdje svoju djecu, i to je nešto protiv čega se zaista teško boriti. Iskren da budem, ne vidim neke posebne mjere koje će to zaustaviti, ali jedna od njih sigurno je poboljšanje ekonomske situacije. Na prvom mjestu svakako je politička situacija, koja se ovdje i ne mijenja baš tako brzo. Problem je i što je to jednosmjeran proces.

Ljudi nam samo odlaze, a ne dolaze novi i BiH će doći u tešku situaciju, jer bez dovoljno radne snage ne može se raditi ni ekonomija.

Uvoz radnika

Mi kao Udruženje već neko vrijeme zagovaramo liberalizaciju uvoza radne snage. Vidite šta Njemačka radi, ona će od marta apsolutno otvoriti granice, jedini uslov će biti da znate njemački jezik i da imate neku vještinu, a kod nas je ta procedura još jako komplikovana i teška. Velika je muka ovdje dobiti radnu dozvolu za stranog radnika. Mislim da će se na tome morati poraditi.

Sindikati traže da minimalna plata bude hiljadu KM. Kakav je stav poslodavaca o tome, koja bi, po Vama, trebala biti minimalna plata kojom bi bili zadovoljni i poslodavci i radnici?

– Mislimo da minimalna plata treba i mora rasti. Povećanjem minimalne plate, povećavaju se i standard i potrošnja. Kad pogledamo statistički, prosječna plata u Federaciji je u zadnjoj godini porasla za 120-130 KM, nije to neki veliki iznos, ali to daje tendenciju rasta od 12 do 15 posto. Teško je licitirati iznosom, ali mislim da je prijedlog sindikata o minimalnoj plati od hiljadu maraka nerealan u ovom trenutku.

Danas imamo minimalnu platu od oko 400 KM, stoga taj skok od dva i po puta apsolutno nije realan. Naša ideja je, i mi smo to zagovarali, da se to radi paralelno sa smanjenjem doprinosa koji su najavljeni i s kojim smo se pokušali izboriti, da to ne bude dodatno opterećenje, te da se sva razlika na smanjenju doprinosa prelije u korist radnika. Ovo rješenje koje je sad u parlamentarnoj proceduri bi dozvolilo rast plate na 570-580 KM i onda bi to kasnije iz godine u godinu moglo ići dalje. Dakle, naš cilj je da kako rastu prihodi fondova, da se smanjuju doprinosi i mislim da bi onda u sljedećih godinu ili dvije minimalna plata mogla doći na 800 KM.

Koliko je realno da se to ostvari?

– Iskren da budem, ja sam do prije pola godine bio mnogo veći optimista nego što sam danas, ali neću izgubiti taj optimizam. Nadam se da je ovo neki privremeni zastoj i da će ipak krenuti dalje. Postoje pripremljeni scenariji, zakoni, izračuni i treba to da prođe svu proceduru, da objasnimo svim poslanicima. Mi smo kao udruženje to dosta radili, lobirali smo, imali smo i tematsku sjednicu parlamenta, nakon toga smo imali i niz sastanaka sa parlamentarcima, sa šefovima stranaka i pokušali da im objasnimo šta to zaista znači za ekonomiju, za standard ljudi u BiH.

U posljednje vrijeme aktueliziralo se i povećanje stope PDV-a. Kako poslodavci gledaju na to?

– Mi imamo stav po tom pitanju. To je jedan koncept koji se zove fiskalna devalvacija, gdje je rasterećenje rada o kojem sam govorio, te bi i smanjenje doprinosa eventualno moglo ići na teret skupa sa povećanjem PDV-a. Dakle, ukoliko bi se povećao PDV, prema nekim računicama, tih dva posto povećanja bi bilo otprilike 600-650 miliona KM. Ukoliko bi se taj novac usmjerio na smanjenje stopa doprinosa, rasterećenje rada, to bi imalo smisla. Jedino pod tim uslovima. Ukoliko bi to otišlo u budžete, u javnu potrošnju, cijenimo da bi to bilo vrlo pogrešno jer je javna potrošnja u BiH već prevelika i nema smisla povećavati je više.

Brojne zemlje suočavaju se sa problemima, recesija, Brexit… Koliko je to i kako uticalo na BiH?

– To se čak moglo predvidjeti i osjetiti jer ta recesija ide ciklično i nekako su svi stručnjaci i ocjenjivali da će 2019. godina biti problematična, zaista smo i mi to osjetili, posebno onu u Njemačkoj koja je naš najveći vanjskotrgovinski partner. Osjetili smo pad izvoza u autoindustriji i industriji namještaja, ili drvnoj industriji. Još bilježimo pozitivan ekonomski rast, ali on je manji nego 2018. godine, kada je bio 3,5 posto, 2019. smo vjerovatno završili sa 3, a 2020. bi trebala biti nešto bolja.

Bez pomaka

Jedna od mjera kojima bi se to moglo pospješiti su javni radovi i mi smo očekivali da će ovi autoputevi, blok 7 i drugi projekti namiriti taj manjak, međutim, i to sporo ide. To bi mogla biti jedna od mjera koja bi pospješila ekonomski rast i razvoj BiH.

Ekonomsko-socijalno vijeće dugo se nije sastajalo, a sad je počelo sa sjednicama. Koji su to zakoni prioritet, koliko je njih na čekanju?

– ESV nije bio 25 mjeseci i taj proces je otkočen sada. Imali smo dvije sjednice, sljedeća je dogovorena za drugu polovinu januara, poslije praznika. Ima dosta tema o kojima treba da se raspravlja. Mi smo za prve dvije sjednice delegirali 4-5 zakona, između ostalog je bio zakon o ustupanju radne snage, o zastarijevanju direktnih poreza i tako dalje, nešto što su životne teme, ono što zaista mislimo da treba da ide, da prođe i imamo dosta veliku listu i pokušat ćemo ubrzano da radimo. Međutim, ESV je samo jedna stepenica u toj cijeloj fazi ili procesu donošenja zakona i odlučivanja koja čak nije toliko ni bitna jer zaključci ESV-a nisu uopće obavezujući ni za Vladu ni za Parlament, ali sigurno daju dobru smjernicu i vjerujem da je svima stalo da svi ti zakoni prođu uredno proceduru.

Kako biste ocijenili godinu iza nas, kakva je ona bila za poslodavce?

– 2019. nije donijela nikakve nove stvari, nikakve nove reforme, dakle, manje-više je bila kao i prethodne. Mi smo očekivali puno više, fokusirali smo se na nekoliko prioritetnih zakona, izašli smo sa našom inicijativom, bili smo toliko vrijedni da smo čak i napisali neke zakone, a nadam se da će u narednom periodu biti ta neka veća prohodnost. Imamo sad i Vijeće ministara, a očekujemo da će se i federalna Vlada skoro formirati i da će sve krenuti naprijed.

Visoko.co.ba/Oslobođenje.ba