Adi Pašalić, visočki magistar agronomije: Evidencija proizvodnje važan je dio uspjeha

Upitate li farmera koja je prosječna proizvodnja mlijeka po grlu u njegovom stadu, kolika je konverzija ili prati li laktacionu krivu mliječnog goveda vjerovatno bi odgovor, izuzmemo li velike farme i pojedina gazdinstva sa preko dvadesetak goveda, u 90% slučajeva bio negativan.

Farmeri nemaju naviku da upisuju proizvodne podatke. Već odavno u ozbiljnoj poljoprivrednoj proizvodnji pored osnovnih oruđa, traktora i pomoćne mehanizacije, svoje mjesto zauzimaju računari, tableti i pametni telefoni sa naprednim aplikacijama za vođenje proizvodnje. Zbog tradicionalnog načina proizvodnje i neznanja o olakšicama koje elektronsko vođenje podataka pruža farmeru, mnogi proizvođači imaju dosta pasivan stav prema novim tehnologijama i pravcima u poljoprivredi. Vođenje podataka, kako u ratarskoj, tako i u stočarskoj proizvodnji, ključ je uspjeha. Nije bitno da li farma ima tri, trideset ili tristo goveda, princip praćenja proizvodnje i bilježenje podataka je isti, a razlika je samo u obimu podataka i utrošenom vremenu.

Mnogi farmeri još uvijek vjeruju samo u olovku i papir, ali i to je pozitivan primjer praćenja proizvodnje, iako je ujedno i najsporiji. Za farmu do desetak goveda je ovakav način i prihvatljiv, međutim farme sa više goveda su nezamislive bez elektronskog praćenja podataka proizvodnje. Da li elektornski, gdje već postoje pripremljeni formulari i formule za preračunavanja inputnih podataka ili vođenje podataka “pješke”, u suštini je isto i zasnovano je na nekoliko glavnih zabilješki koje posluže na kraju godine za dobijanje rezultata poslovanja farme.

Zdravstveno stanje stada potrebno je evidentirati

Evidencija zdravstvenog stanja goveda podrazumijeva upisivanje svih važnijih podataka o reprodukcijskom i zdravstvenom stanju cijelog stada neovisno o njegovoj veličini, odnosno broju goveda. Ukoliko farmer nema već pripremljenu tablicu ili formular sam može istu izraditi u kojoj će osnovni elemni biti oznaka goveda, zatim u produžetku postaviti parametre, koje će pratiti za to označeno govedo. Mogu poslužiti i izvješzaji i bilješke nakon svakog veterinarskog pregleda.

Važnost praćenja proizvodnje hrane

Stočarska proizvodnja je usko vezana sa ratarskom i vrlo je važno pratiti i proizvodnju hrane, a najčešće je to silažni kukuruz i lucerka. Potrebno je voditi podatke o troškovima i prihodima za svaku ratarsku kulturu koja ulazi u sastav obroka mliječnog goveda, jer samo sa svim podacima na kraju godine farmer može imati uvid u realno stanje poslovanja farme. Princip je isti kao kod tablice za prihode i rashode ukupnog poslovanja. Farmer kreira tablicu sa troškovima proizvodnje. Vode se podaci od same obrade i pripreme zemljišta, nabavke sjemena, korištenja mehanizacije, upotrebe zaštitnih sredstava, sjetve i procesa siliranja. Također vrlo je važno voditi i utrošak hrane kako bi se imao uvid u konverziju. Ovo je vrlo važno za farme sa tovnim govedima.

Evidencija dnevnih količina mlijeka

Praćenje količine mlijeka u stadu vrlo je važno da bi se hranidba mogla prilagoditi proizvodnji mlijeka. U ovom slučaju mora se voditi tzv. “laktaciona kriva mlijeka” koja pokazuje proizvodnju mlijeka u zavisnosti faza, da li je to zasušenje, poslije teljenja ili u najvećoj proizvodnji. Uočavanjem smanjene proizvodnje mlijeka može također biti indikator pojave bolesti. Poželjno je da se bilježe dnevne količine mlijeka, što je i izvodljivo na farmama sa malim brojem goveda i ne oduzima mnogo vremena, a ako se već ne bilježe dnevne količine, evidencije bi trebale biti što češće. Farmer može kreirati sam sebi tablicu za unose podataka kao što su ime krave, datum zadnjeg telenja, datum zadnjeg pripusta, servis period (razdoblje od telenja do ponovne bređosti krave), zatim datum zasušenja, podaci o dnevnoj mlječnosti pojedine krave te rezultati kontrole mliječnosti. Na osnovu prikupljenih podataka laktacije se mogu uspoređivati, te donositi važne odluke u daljnjoj proizvodnji.

Podaci potrebni za rasplod

Svaki ozbiljniji proizvođač mlijeka popunjava tablicu o rasplodnoj proizvodnji. Ovi podaci su izuzetno bitni kod odabira roditelja u zavisnosti od željene proizvodnje, stoga prikupljeni podaci ne moraju biti u klasičnoj tablici kao kod evidentiranja pomuzenog mlijeka. Bilježe se podaci kao što su datum osjemenjivanja, ime i HB bika kojim je krava osjemenjena, zatim datum stvarnog i očekivanog telenja, trajanje bređosti, tok poroda, spol teleta, porodna težina teleta itd. Ovi podaci i slični se vrlo teško pamte, a važnost pojedinog datuma je vrlo bitna stoga vođenje ove tablice je od velikog značaja. Podaci o pedigreu F1 roditelja su presudni gdje se upisuju podaci o porijeklu krave (otac, majka), pasmina, kad je oteljena, njezino ime, datum teljenja, interval teljenja, njezina dob, trajanje laktacije, zatim postoci i kilogrami proteina. Na taj način na jednom papiru imamo podatke o karakteristikama pojedinih laktacija jedne krave i šta možemo očekivati u narednoj generaciji.

Kraj godine vrijeme je za zbrajanje rezultata proizvodnje

Na kraju godine potrebno je podvući crtu i pogledati rezultate proizvodnje, da li je ona bila uspješna ili ne. Na osnovu tih podataka farmer planira poslovanje za narednu godinu. Da bi dobio traženi rezultat, farmer tokom cijele godine mora da bilježi podatke o ostvarenim prihodima i troškovima.

Naravno kod konačne kalkulacije bilansa stanja i uspjeh prihodima i troškovima dodaju se i oni fiksni troškovi kao i zabilježeni troškovi proizvodnje vlastite stočne hrane, radne snage i nabavke novih grla.