Avdović: Neće se dozvoliti da Zapadni Balkan bude ruski plijen nakon Ukrajine

Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću mnogi zovu historijskim. Da li je to baš tako, i šta će taj Trumpov povratak donijeti na svjetskoj političkoj sceni, samo su neka od pitanja koja se postavljaju u svim dijelovima svijeta. Na ta krupna pitanja pokušat ćemo dati odgovor u razgovoru sa ambasadorom Bosne i Hercegovine u Belgiji, Erolom Avdovićem.

Avdović je za magazin Svijet Federalne televizije ocijenio da je Trumpova pobjeda historijski događaj.

„Zato što je ta pauza od četiri godine napravljena između konsekutivnog predsjedništva. S druge strane, ako malo posmatrate filozofski, jeste historijski zato što Amerikanci i cijeli svijet, jedan globalni poredak, ulaze u novu fazu. Nije se dogodio onaj famozni kraj historije kao što je bilo predviđeno u važnoj knjizi Francisa Fukuyame, o kraju historije nakon pada Berlinskog zida 1989. Amerikanci su malo to potrošili u trijumfalizmu i sad je Trump novi predsjednik jedne nove Amerike u kojoj više nije monopolarni sistem, nego multipolarni sa više igrača“, objasnio je.

Upitan – ukoliko Trump bude želio pošto-poto mir u Ukrajini, koji bi u takvoj situaciji mogao uveliko ići na ruku Rusiji, kako bi to Kremlj mogao protumačiti – kao slabost ili odustajanje od Ukrajine kao sastavnog dijela zapadnih interesa, Avdović odgovara: „Sumnjam da bi se to moglo protumačiti kao slabost Trumpa ili posebno SAD-a. Ima SAD instrumentarij i ima svoju geostrategiju u tom području. Međutim, lider je lider. Šef Bijele kuće je šef Bijele kuće. Na kraju on odlučuje i on vodi američku vanjsku politiku zajedno sa svim drugim institucijama. Dakle, više bi to bilo nastavak onoga što je Trump nagovještavao i mogućnost da direktno komunicira sa Putinom, sa šefom Kremlja, ali, kažem ponovo, na štetu Ukrajine do mjere da to ne ugrozi interese SAD-a. Naravno, Trump bi tu imao dosta opozicije, pa rekao bih i otvorenog sukobljavanja. Teško bi bilo pomiriti sve ono što je Evropa do sada govorila i oni dijelovi Evrope koji imaju drugačiji stav prema Ukrajini i ratu Ukrajini, do nekih drugih dijelova Evrope, pa i Amerike. I tu bi moglo doći do razmimoilaženja, političkog i diplomatskog neslaganja. U svakom slučaju, sumnjam da bi Kremlj, generalno gledajući, mogao to protumačiti kao slabost SAD-a, već bi radije gledali kako da dođe do te neke eskalacije. Njima je u cilju da zaustave taj rat, a naravno da SAD ne izgube ništa od onih strateških interesa do kojih im je stalo“.

Avdović smatra i kako Zapadni Balkan neće biti prvi ruski plijen nakon Ukrajine. „Kad me tako otvoreno pitate – ne smije biti, neće to niko dozvoliti bez obzira na pogrešnu politiku prethodne administracije koja je radila primirivanje i izdvojila iz svih ti zapadnobalkanskih zemalja na neki način Srbiju kao glavnog stabilizirajućeg faktora. Nije to i ne može biti. Tu će isto biti dosta opozicije i niko ne bi dozvolio, prisutni su Rusi da se razumijemo, ali ukoliko bi se krenulo sa takvom nekom ruskom politikom koja bi Zapadni Balkan smatrala plijenom, to se ne bi dozvolilo. Da li će biti pomjeranje u korist jedne ili druge snage, mislim da može, a ne znam da li hoće, ali u svakom slučaju ne smije Zapadni Balkan biti plijen onoga što bi bila neka Putinova politika nakon eventualne ‘pobjede’ ili priznanja od strane Trumpove Bijele kuće da se može sa tim završiti ukrajinski rat“, zaključio je.

Visoko.co.ba/federalna.ba