Univerzitet u Zenici, koji ove sedmice nizom aktivnosti obilježava 23. godišnjicu postojanja, danas je bio omaćin Okruglog stola o temi “Perspektive visokog obrazovanja”, na kojem sudjeluju rektori javnih univerziteta iz Bosne i Hercegovine te nekoliko univerziteta iz Hrvatske i Srbije.
Zenički univerzitet je i najmlađi bh. javni univerzitet, koji je sinoć na svečanoj akademiji u Bosanskom narodnom pozorištu u Zenici promovirao novih pet doktora nauka, a u subotu će, na tradicionalnoj svečanosti u Gradskoj areni “Husejin Smajlović” u Zenici, promovirati i više od 400 svršenika prvog i drugog ciklusa studija na svojih osam fakulteta.
-Svjedoci smo da postoje određeni problemi oko priznavanja diploma koje su stečene na javnim univerzitetima u BiH i ovo je prilika da u otvorenom razgovoru vidimo u čemu se ogleda taj problem i kako prevazići taj problem, koji je egzaktan, da Republika Hrvatska ne priznaje diplome sa javnih univerziteta u BiH.
Druga tema današnjeg skupa je da vidimo mogućnosti intenzivnije regionalne saradnje kroz međunarodne projekte. Svakako želim da se pohvalimo da smo dobili jedan međunarodni projekat, koji se isključivo veže za akreditaciju studijskih programa univerziteta.
Tako da očekujemo da ćemo kroz realizaciju tog projekta stvoriti pretpostavke da naša državna agencija postane članica ENKA-e, jer i glavni cilj tog projekta da naša agencija postane punopravna članica Međunarodne akreditacijske kuće- naglasio je rektor UNZE-a prof. dr. Jusuf Duraković.
On je napomenuo kako je i sinoć, u svom prigodnom govoru na akademiji, upozorio da će “visoko obrazovanje u BiH morati doživjeti tranziciju”, kako bi privukli što veći broj studenata.
-Dakle, moramo promijeniti određene prakse koje smo do sada imali- u smislu da više kompetencija dajemo našim studentima, da više privlačimo drugih studenata, da otvaramo studijske programe koji su bitni za tržište rada. Na kraju krajeva, moramo puno više raditi na podizanju kvaliteta visokog obrazovanja, jer je očito da imamo problem odlaska mladih.
Ali, samo univerzitet tu ne može biti uključen. To je globalni problem i država se, kroz različite stimulativne mjere, mora uključiti da bi zadržala mlade u državi- kazao je Duraković.
UNZE je, u tom cilju, u utorak u Tešnju održao okrugli sto o temi saradnje s lokalnim zajednicama, kojim je, napomenuo je rektor Duraković, “prezadovoljni”.
-Ovo je prvi put da smo došli na takvu jednu ideju, da se približimo lokalnim zajednicama i realnom sektoru.
Ja čestitam općinskom načelniku Huskiću (Suad, načelnik Općine Tešanj-op.a.), koji je organizovao 35 najjačih firmi u Tešnju, koje su iskazale interes da pomažu i da sarađujujemo zajedno, jer su i oni iznenađeni da je jako mali broj studenata iz Tešnja prisutan na UNZE. A, sami znate da Tešanj dobrim dijelom puni budžet Zeničko-dobojskog kantona- kazao je Duraković.
Rektor mostarskog Sveučilišta prof. dr. Zoran Tomić podvukao je da intenzivno na sastancima Rektorske konferencije BiH raspravljaju o problemu nepriznavanja diploma sa bh. fakulteta i univerziteta u Republici Hrvatskoj, iz čega su izuzeti svršenici fakulteta tog mostarskog sveučilišta.
-Bez obzira što su diplome Sveučilišta u Mostaru priznate u cijeloj Evropi, ja nisam sretan zbog ovog stanja. I, ne da nisam sretan, mi intenzivno radimo da to stanje popravimo.
Sveučilištu u Mostaru nije usluga da je jedino sveučilište da ima priznatu diplomu. Mi pripadamo bh. prostoru visokog obrazovanja i moramo dijeliti sve brige – sve brige nositi zajedno. To je naš pristup. I na tome radimo – istakao je Tomić.
To je sveučilište, napomenuo je, izuzeto zato što imaju “aktivnu evropsku reakreditaciju”, koju prolaze svakih pet godina te koja je skupa, mukotrpna i teška, a ti se kriteriji bitno razlikuju i punos u složeniji od bh. Agencije za visoko obrazovanje, koju također prolaze.
-Mi, također, imamo akreditaciju Austrijske agencije za visoko obrazovanje, jer, u jednom zajedničkom konzorciju, izvodimo dva programa u Austriji – kazao je Tomić, koji naglašava da sve to zahtijeva prilagodbu nastavnih planova i programa na evropske programe visokog obrazovanja.
To sve, dodaje, zahtijeva troškove i crpi ljudstvo, ali to je put koji svi moraju proći. Najavio je kako će nastojati da Hrvatsku i cijelu Evropu “uvjere da je u BiH, na javnim institucijama, visoko obrazovanje usklađeno” te da nema bitne razlike.
Ako bi nekoga mogli po kvalitetu izdvojiti, podvukao je Tomić, onda je to Univerzitet u Sarajevu iz kojeg su “svi proizišli te iz kojeg danas crpe resurse”.
-Mi primjenjujemo evropske standarde visokog obrazovanja u BiH! Naši su kadrovi vrlo uspješni kada odu vani, a to sve pokazuje da su naši programi, naša politika visokog obrazovanja kvalitetna na cijelom prostoru BiH- smatra Tomić.
Univerzitetima, dodaje, treba veća podrška od osnivača, jer ne prate dovoljno finansijske potrebe univerziteta. Zato upućuje apel osnivačima da se novcima od studenata ne mogu fiansirati svi ovi procesi.
– To moraju shvatiti društvo, država…Da je to navitalniji, najsnažniji poticaj našeg društva približavanja Evropskoj uniji. Mi odgovaramo na svoje pitanje i nema dileme: Ne može nitko akademsku zajednicu uvući u politički prostor.
Mi smo zajedno i ne damo se. Tvrdo se ne damo i nećemo se dati, zato što smo mi opredjeljeni akademiji a ne politici ili nekim drugim politikama. I to je svetinja – poručio je Tomić.
Naglasio je kako politika mora znati, zbog mladih ljudi, da je jačanje univerziteta i najbolja demografska mjera.
– Prvo, bh. diplome su priznate u EU. U najvećem broju zemalja EU i širom svijeta. To vam govorim kao rektor Univerziteta u Sarajevu- najstarijeg i najvećeg univerziteta u BiH. Dakle, decenijama su diplome iz BiH, sa UNSA-a, u EU i izvan nje priznavane i priznaju se i danas.
U zadnjih nekoliko godina, javio se problem sa našim prvim susjedima – Republikom Hrvatskom i Slovenijom, koje su, po nekom njihovom kriteriju i na bazi njihove procjene, da su upitne diplome iz BiH, kod nekih statusnih prava koja pokušavaju ostvariti kandidati koji završavaju studije na bh. univerzitetima- istakao je rektor UNSA- a prof. dr. Rifat Škrijelj.
Problem se, napominje, pojavljuje unazad dvije godine. Problematiziranje bh. diploma ima i opravdanih razloga, jer su “oni naši prvi susjedi i oni znaju stanje u BiH”.
-Kod nas u BiH je, u zadnje dvije decenije, nažalost, mogu reći, veliki broj privatnih univerziteta i visokih škola formiran i registriran bez poštivanja osnovnih akademskih kriterija.
Vi imate danas u BiH, ja mislim, blizu 40 registriranih univerziteta, visokih škola i fakulteta, a svega osam je javnih univerziteta. Diplome sa javnih univerziteta do sada se nisu problematizirale, ali je ozbiljan doprinos problematiziranju tih diploma dao tako veliki broj privatnih univerziteta, na kojima se diplome mogu steći i mimo akademskih kriterija- kazao je Škrijelj.
Takva praksa u visokom obrazovanju u BiH, dodao je, ne ide u prilog ni javnim univerzitetima, jer “u takvom okruženju postajemo svi sumnjivi”. To će se pitanje morati riješiti uvođenjem mnogo više “discipline kod registriranja visokoškolskih ustanova i univerziteta u BiH”.
-BiH se, kao država, mora opredijeliti na nivou institucija šta želi u oblasti visokog obrazovanja. Time je dragocjena ova današnja naša sesija, okrugli sto na kojem ćemo govoriti o visokom obrazovanju – kazao je Škrijelj.
On je zahvalio zeničkom univerzitetu i rektoru Durakoviću što su ih okupili da “razgovaraju te razmijene mišljenja i iskustva na ovu temu”.
Fena / Visoko.co.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.