Presuda Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću označila je kraj rada Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, a Bosni i Hercegovinu novu priliku u pravnoj borbi za dokazivanje uloge Republike Srbije u agresiji. Žrtve već u prvim reakcijama nakon presude pokazuju spremnost na adekvatnu, pravnu reakciju.
Dvije decenije dokazivanja i utvrđivanja uloge pojedinaca i države Srbije okončane su presudom. U presudi kazna i odgovornost. Stanišiću i Simatoviću po 15 godina zatvora, a državi Srbiji jasno utvrđena uloga učesnika u agresiji na Bosnu i Hercegovinu i odgovornost za ratne zločine. Prve reakcije na presudu ukazuju na spremnost žrtava da pokrenu nove procese kojim bi nastavili utvrđivanje i kristaliziranje uloge Srbije u agresiji. No, pitanje je – kako? Za sada, najčešće se navode dvije mogućnosti – traženje odštete ili tužba protiv Srbije. Pojedinačno ili grupno. Pravnici su saglasni da osnova ima, ali i vrlo malo mogućnosti da se procesi realiziraju. Jednim dijelom i zbog toga što će, ako ih bude, biti vođeni u Srbiji.
“Postupak bi išao isto kao što je bilo u predmetu majke Srebrenice protiv Holandije. Mi već imamo svakako tu logistiku završenu, gdje imamo spiskove svih tih osoba, liste onih koji su ubijeni. Tako bi se krenulo. Nakon toga, što je vrlo teško i zahtjevno, naći advokatsku kuću u Beogradu”, objašnjava advokat Semir Guzin.
“Idealno bi bilo, mada je možda sad kasno o tome govoriti, da postoji neka vrsta mirovnog ugovora, gdje bi se na prvom mjestu žrtve obeštetile, da se provede ta ratna reparacija, odnosno naknada štete. Međutim, nažalost, stanje među državama je takvo da to ne možemo očekivati”, kaže advokat Ifet Feraget.
Dokazano i u presudi evidentirano sudjelovanje Srbije u agresiji na BiH, čini se, može biti osnova novog procesa između dvije države. Tužbu može podnijeti samo Predsjedništvo BiH, ali jednoglasnom odlukom. Sudeći po dobro poznatim odnosima u ovoj instituciji, takvu odluku teško je očekivati. Inače, BiH je već jednom tužila Srbiju za genocid, ali odgovornost nije utvrđena i optužnica je 2007. godine odbačena. Deset godina kasnije, zbog propusta u pripremi, ni revizija nije bila uspješna i proces je okončan. Ako, ipak, dođe do novog procesa, pravnici upozoravaju da drugi put nema mjesta za propuste.
“Ne smije su praviti propusti koji su pravljeni u postupku revizije pred Međunarodnim sudom u Hagu. Zato što više nemamo i ne smijemo imati luksuz da povlačimo pogrešne poteze, da dodatno narušavamo i ugled države BiH i ono što je po meni još opasnije – da se igramo sa žrtvama i porodicama žrtava”, upozorava, Dženeta Omerdić, profesorica Međunarodnog prava na Univerzitetu u Tuzli.
Feraget dodaje kako, zbog komplikovanosti procedura u Predsjedništvu BiH i funkcionisanju države, a i zbog svega onoga što smo vidjeli u postupku revizije presude u vezi sa genocidom od ljudi koji su do sad to radili, ne može se očekivati da naprave bilo šta bolje.
Izricanje presude bila je posljednja prilika da se dokaže udruženi zločinački poduhvat i uloga Srbije. Ono o čemu se tri decenije u našoj zemlji glasno govori, a u Srbiji o tome još glasnije šuti, sada je presudom Međunarodnog suda dokazano. Dakle, jedna bitka dobijena, a druge možda tek slijede.
Visoko.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.