Amela Jusufović : Visočka ruralna područja kao perspektiva razvoja agroturizma

Poljoprivreda i turizam djeluju kao dvije potpuno različite djelatnosti, ali kao spoj čine budućnost razvoja turizma, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i šire. Ako ih posmatramo odvojeno, proizvodnja, odnosno traganje za hranom je osnov ljudske egzistencije. Bez nekih stvari, užitaka i motiva možemo i to neće ugroziti naš životni tok, ali primarna ljudska potreba za hranom i vodom je nužan faktor. Zbog toga je važno i pohvalno što Visoko svoj privredni razvoj vidi i u ulaganju u poljoprivrednu proizvodnju, te kroz različite poticajne mjere od strane lokalne samouprave pomaže lokalnim proizvođačima.

Olakšavanjem proizvodnje novčanom podrškom, Visoko izrasta u prepoznatljiva poljoprivredna mjesta, i sve je više onih koji se odlučuju za ovu proizvodnju. Konačno naš čestiti proizvođač, dobija na značaju, te se može ponositi svojim proizvodima, plodnom zemljom koju je naslijedio od svojih predaka i uređenim oranicama i pašnjacima, koje je spriječio da ne prerastu u šikare. Sve intenzivniji razvoj poljoprivrede vraća značaj visočkom selu, povratku prirodi i proizvodnji domaće hrane. Vraća im onu tradicionalnu vrijednost, a sve to stvara mogućnost razvoja agroturizma, odnosno onih oblika turizma koji se mogu upražnjavati u jednom prirodnom ruralnom okruženju. Zahvaljujući povoljnom geografskom položaju, te plodnim ravnicama, bogatstvu prirodnih vodotoka, a čiju okosnicu čine rijeke Bosna i Fojnica, Visoko je odavnina bilo naseljeno a poljoprivredna proizvodnja je jedna tradicionalna djelatnost. U posljednjoj deceniji pa i više, Visoko se definiše i kao grad turizma. Kao nadopuna postojećim turističkim potencijalima, agroturizam, odnosno gastroturizam, kao jedan od inovativnih oblika, obogatili bi turističku ponudu našeg grada.

Zaposliti lokalno stanovništvo, koristiti domaće proizvode i kupovati proizvode lokalne proizvodnje je put ka održivom turizmu, put koji vraća život selu, zadržava seosko stanovništvo na njihovim ognjištima i utiče na privredni razvoj lokalne zajednice. Taj proces doprinosi i razvoju poljoprivrede, jer turizam poljoprivredi i domaćoj radinosti daje jednu posebnu vrijednost, gdje je proizvođač sa svojim proizvodima glavna atrakcija turistima. Osim tradicionalne bosanske kuhinje, koju visočki ugostitelji mogu ponuditi gostima, postoji i atraktivniji način, a to je po sistemu “ direktno s polja do stola “. Na taj način stvara se lanac između lokalnog proizvođača – obrtnika, ponuđača- ugostitelja ili turističkog radnika i gosta- potrošača.

Šta bi to u realnosti značilo?

Govoriti o gastronomskoj ponudi Visokog, a u prvi plan ne staviti visočku pečenicu je nedopustivo. Visočki prepoznatljivi brend, s dugom tradicijom proizvodnje, priča jednu lijepu turističku priču, i povrh toga posjeduje oznaku geografskog porijekla. Posjetilac koji dođe u Visoko, nakon posjete određenim atrakcijama, očekivat će da mu se nudi ili će tražiti nešto što je karakteristično za lokalnu kuhinju. Prilika da mu, između ostalog, ponudimo i visočku pečenicu. Obogatit će svoja čula okusa i mirisa i poželjet će da vidi način proizvodnje, da posjeti lokalnog proizvođača. Sama posjeta lokalnom proizvođaču u ruralnom okruženju bit će mu atrakcija, bit će oduševljen onim što vidi, pružit će mu se mogućnost da i sam na trenutak bude učesnik u tom procesu i naravno poželjet će kupiti taj proizvod, i svako ko dođe na taj način neće se vratiti kući bez visočkog suvenira.

Na ovaj način obogatili smo turističku ponudu našeg grada, uključili lokalnog proizvođača, ponudili gostu domaću hranu iz seoskog domaćinstva, a gost doživio nesvakidašnji užitak i vratio se kući zadovoljan. Zadovoljan gost je najbolji i najefikasniji marketing za turističko mjesto. Ovo je samo jedan od načina kako turizam može imati pozitivan učinak na poljoprivredu, tradicionalne zanate i ruralna područja. Takav efekat se može postići i kroz uključivanje lokalnih udruženja, koja bi imala funkciju povremenih ugostitelja, služeći gostima domaću hranu, domaće proizvode, domaćeg i prirodnog porijekla, a sve u jednom prirodnom, odnosno rustikalnom ambijentu.  Visoko je zaista jedinstveno mjesto, koje pored takvog bogatog kulturnog naslijeđa, ima idealnu osnovu i za razvoj ruralnog turizma.

Mjesto gdje na samo par minuta vožnje od urbanog jezgra grada možete posjetiti Arnautoviće, koje baštini dugogodišnju proizvodnju suhomesnatih proizvoda, probati čuvenu srhinjsku jagodu, dok šetate srhinjskim poljima, osvježiti se svježe proizvedenim prirodnim sokovima dok uživate u šetnji nepreglednim voćnjacima, te posjetiti plodonosno moštransko polje, doživjeti osjećaj branja i konzumiranja raznovrsnog povrća, proizvedenog u plastenicima i na otvorenom i uživati u okusima i mirisima čuvene moštranske paprike, ukrasu moštranskih polja, s dugodišnjom tradicijom proizvodnje. Zaista je puno mogućnosti, koje treba znati prepoznati i koje trebamo iskoristiti i ti projekti se ne dešavaju “preko noći“.

Mi smo na jednom početku, koji zahtjeva racionalno i linearno ulaganje u turistički razvoj, gdje bi ljudski resursi i opće dobro lokane zajednice trebali biti na prvom mjestu. Bez obzira što postoji više definicija turizma, najjednostavije rečeno, turizam je “priča “, onako kako je kreiramo, prezentujemo i prenosimo, toliko ćemo imati efekta od nje, jer to je doživljaj pojedinca. Osluškivati potrebe turiste, i gledati naš grad očima turiste je najbolji način ka ostvarenju tog cilja.

Amela Jusufović / Visoko.co.ba