Bajramović: Uključiti djecu u obrazovni sistem i tu ih zadržati

O tome kako preventivno djelovati kad je riječ o trgovini djecom, za Dnevnik 2 je govorila Mirsada Bajramović, izvršna direktorica Udruženja Zemlja djece u BiH.

Ona je podsjetila kako su u Tuzlanskom kantonu donesene dvije presude u oblasti trgovine djecom u svrhu prosjačenja u našoj zemlji.

“Iznimno je bio težak put do toga. Udruženje Zemlja djece već od 2000. godine radi na suzbijanju trgovine djecom i kada krivično djelo trgovine djecom nije bilo u ovakvom obliku. Već tada smo nadležnim ukazivali da je prisilno prosjačenje jedan od oblika eksploatacije djece i da predstavlja trgovinu ljudima. Tada nismo naišli na razumijevanje”, kazala je ona. Dodala je kako su od tada radili na tome da se promijene zakonske regulative koje tretiraju to pitanje i da ovakvi oblici eksploatacije djece budu prepoznati kao krivično djelo trgovine ljudima, a ne kao zanemarivanje brige o djetetu. Ističe i kako su radili na otklanjanju predrasuda i diskriminacije koje je postojala u sistemu zaštite djece – gdje je prisilno prosjačanje ili ugovoreni brak nerijetko tretirano kao običaj ili tradicija.

“Zemlja djece je 2014. godine razvila kantonalni protokol za prevenciju za postupanje u slučajevima prosjačenja i svih drugih oblika eksploatacije djece, koji je rezultirao otvaranjem prihvatilišta za zbrinjavanje ove djece”, navela je Bajramović.

Koordinisani rad svih institucija na području TK-a, gdje su jasno definisane uloge i odgovornosti, odnosno hodogram postupanja za djelovanje kad postoji sumja da je određeno dijete potencijalna žrtva, doveo je do toga da se 2017. godine, nakon reformi krivičnog zakonodavstva, došlo do pravosnažne presude.

Prevencija je ključna, a obrazovni sektor ima glavnu ulogu, smatra Bajramović. Uključiti djecu u obrazovni sistem i tu ih zadržati – recept je za suzbijanje trgovine djecom, dodaje.

Govoreći o unapređenju zakonodovstva, Bajramović ističe kako ima još prostora za to: “U FBiH i Brčkom nemamo u biću krivičnog djela kao oblik eksploatacije djece naveden prislini ili ugovoreni brak, koji je jedan od najčešćih oblika trgovine djecom. Treba raditi i na harmonizaciji krivičnih sankcija – u FBiH je najmanja zaprijećena kazna za trgovinu djecom 10 godina, a u RS-u 5”.

Bajramović na kraju kaže da od 2014. postoje njihovi indikatori za identifikaciju djece koja su u visokom riziku ili koja su potencijalne žrtve trgovine ljudima – urađeni su za pet oblika eksploatacije djece i dostupni su svima: “Već dvije godine razvijamo kantonalne referealne mehanizme za prepoznavanje djece koja su potencijalne žrtve trgovine ljudima i ti indikatori su dio referalnih mehanizama, odnosno protokola”.

Visoko.co.ba/federalna.ba