Krug 99: Građanski protesti 1. marta u BiH, 6. marta u dijaspori

Na tridesetu godišnjicu nezavisnosti Bosne i Hercegovine 1. marta održat će se mirni protesti u Sarajevu, Tuzli i velikom broju gradova u svijetu.

Na redovnoj sesiji Kruga 99 o temi “Građanski otpor protiv urušavanja države i mira u BiH”, govoreno je i o predstojećim građanskim manifestacijama povodom 1. marta, ali i o već stečenim iskustvima te novim formama akcione saradnje i povezivanja.

Poručeno je da je govoriti jedinstvenim glasom u zemlji i dijaspori, u prilog očuvanja mira i demokratskom preobražaju BiH po uzoru na zemlje modernog demokratskog svijeta, ključna tačka i oslonac našem pouzdanju.

“Čestitka povodom 1. marta – Dana nezavisnosti BiH. Poziv na proteste ‘Probudi se Bosno!’ 1. marta u Sarajevu, a 6. marta u zemljama u kojima sada žive građani BiH”, rekao je u uvodnoj riječi predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović.

Kako je kazao, u ovom vremenu teških političkih i sigurnosnih izazova za Bosnu i Hercegovinu govore o temi “Građanski otpor protiv urušavanja države i mira u BiH”.

Kulenović je kazao da uvodničari imaju moralni autoritet da govore o naslovljenoj temi, naprosto iz razloga njihovih upornih ličnih zalaganja i predanog građanskog angažmana u zemlji i državama u kojima sada žive

Kako je kazao, u našim historijskim okolnostima moramo se suočiti sa pitanjem zašto još uvijek građanski buntovi, protesti i aktivizam jesu masovni i uporni samo u slučajevima pojedinačnih nepravdi, onih koje su nanesene pojedincima.

“Agresija na Ukrajinu iznjedrila je spontanu solidarnost i javne proteste građana Sarajeva, ali i građana BiH u svijetu. Ideološka i politička matrica pokazana u govoru predsjednika Putina u slučaju agresije na Ukrajinu, izazvala je dodatnu zabrinutost za mir i stabilnost BiH”, istakao je Kulenović.

Naglasio je da je jasno da su sadašnje okolnosti najveći izazov za svakog državotvornog čovjeka BiH.

Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida, organizator protesta u Kanadi, istakao je potrebu uspostavljanja strategije bh. diplomacije i lobiranja, što bi uključivalo i bolju koordinaciju svih bh. organizacija, zajednica, instituta i akademija u dijaspori.

Ramić vidi vrlo snažan potencijal u bh. dijaspori koji bi mogao mobilizirati međunarodnu zajednicu i građane Bosne i Hercegovine da odlučnije krenu u borbu za spas države.

“Mi već imamo odlično pojedinačno djelovanje mnogih uspješnih muškaraca i žena u dijaspori, ali to sada, kada se treba braniti država, nije dovoljno. Treba nam zajednički rad i usmjeravanja veoma značajnih resursa koje dijaspora ima i koji nisu samo materijalne prirode, već sve više i naučne, kulturne, političke i svake druge prirode”, istakao je Ramić.

Meho Kapo je decenijama aktivista u bh. organizacijama u Kraljevini Švedskoj. Kapo podvlači prvenstveno važnost povezivanja i samoorganiziranja na lokalnom nivou u zemljama boravka pa onda i globalnog uvezivanja bh. građana zajedno s aktivistima u domovini.

“Smatram važnim da se građanski aktivizam što više vidi i čuje u medijima. Mediji imaju tu ulogu, ali i odgovornost da promovišu glas slobodnih građana kako bi se što jasnije mogla vidjeti istina”, tvrdi Kapo.

Sanjin Sinanović također smatra da mediji imaju skoro odlučujuću ulogu za animiranje građana u aktivističko djelovanje.

“Mediji posebno trebaju da informišu javnost o hrabrim pojedincima koji su spremni da žrtvuju gotovo sve što imaju da bi mi i naša djeca imali bolje i pravednije društvo”, ističe Sinanović i napominje da je građanski aktivizam proaktivan odnos prema životu.

Sinanović tvrdi da bez proaktivnog djelovanja na polju građanskog aktivizma Bosna i Hercegovina ostaje sačinjena od duboko korumpiranih institucija pod kontrolom privilegovanih.

Dino Salihagić govorio je o tome koje snage mogu preokrenuti aktuelno stanje u Bosni i Hercegovini.

“Potrebna nam je šira koalicija najprije domaćih snaga, od političkih partija, civilnog sektora i građanskih aktivista koji će otvoriti jedan širi forum o važnosti opstanka zemlje i sagledavanja svih manjkavosti ovog sistema u protekljih 26 godina”, ističe Salihagić.

Također navodi da je napad na Ukrajinu konačno materijalizirao ruski negativan utjecaj te da izolacija Putinove Rusije otupljuje oštrice domaćih separatista i evropskih desničara, što je sada povoljno za Bosnu i Hercegovinu.

Suad Đozić govorio je o građanskom aktivizmu kao nužnom alatu za rješavanje teških problema u društvu.

“U Bosni i Hercegovini je ta pojava do sada bila u sferi nečeg egzotičnog. Međutim, građani su konačno shvatili da se izborima ne postižu nužne i potrebne promjene. Morali su se uključiti u kreiranje boljeg okruženja za sebe, svoje porodice i društvo u cjelini”, istakao je Đozić i podsjeća da, između ostalih, veliku borbu u Bosni i Hercegovini vode različiti građanski aktivisti koji se bore za očuvanje rijeka.

Visoko.co.ba/federalna.ba/AA