Lipović: Kada hodamo planinama ne trebamo žuriti, već uživati u svim skrivenim detaljima

Brojne obaveze i mnogi neriješeni problemi višegodišnje su breme Planinarskog saveza FBiH/BiH, čiji članovi ulažu maksimalan napor da se oni premoste te stvore što bolji uslovi za boravak u prirodi i na mnogim planinskim masivima širom Bosne i Hercegovine. Za predsjednika Saveza Ermina Lipovića taj je proces rezultirao mnogim pozitivnim projektima koji će svakako doprinijeti znatno većem uživanju posebno planinara u planinskim prostranstvima.

Na čelu Planinarskog saveza FBiH Ermin Lipović je od 2018, a u martu ove godine bit će održana izborna skupština kako bi se izabrao novi predsjednik i ostalo članstvo Saveza. U protekle četiri godine njegovog mandata vrijedno se radilo na povezivanju članova i unapređenju uslova boravka u planinama. Lipović u razgovoru za Fenu posebno izdavaja projekt BH Bivak, svojevrsna skloništa za planinare ali i mjesta za odmor i uživanje u pogledu.

– U okviru tog projekta izgrađena su četiri bivka – na lokacijama Maglića na Hađić Ravni, na Visočici, na Prenju u Barnom Dolu i na Veležu u blizini vrh Botin. Također, tokom 2021. godine započeli smo zanavljati članske kartice koje su povezane sa softverskim programom, što će nam pomoći da možemo u svakom trenutku imati podatke o našim članovima, kao i njihovoj strukturi – istaknuo je on.

Markacija na planinama jedno je od važnijih pitanja kojima se osigurava sigurna orijentacija planinara na stazama i smanjuje mogućnost njihovog gubljenja u planinskim bespućima. No, na nekim od bh. planina taj je proces izvrsno urađen, dok druge i dalje čekaju postavljanje tih bitnih putokaza.

Za Lipovića je to složeno pitanje na koje u Savezu gledaju kao jedno od ozbiljnijih izazova iz više razloga. Savez ima donesena pravna akta koja su definirala pojam staze, način markiranja kao izradu i postavljanje usmjeravajućih tabli. Sve je to usklađeno sa preporukama Međunarodne asocijacije planinarstva – UIAA, a mnogi savezi ih primjenjuju u skladu sa zakonskim propisima iz svojih zemalja.

– Na žalost termin planinarska staza nigdje do sada nije definiran, ali je bilo pokušaja da se kroz novi prijedlog Zakona o šumama i to obradi, ali evo taj zakon još nije donesen. Pored toga imamo prisustvo zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava na mnogim planinama i destinacijama, tako da posjetioci planina nisu baš toliko slobodni u kretanju. Mi stalno nastojimo i pokušavamo da educiramo naše članstvo o ovim izazovima, te možemo reći da smo djelimično zadovoljni, ali može i bolje – ustvrdio je on.

Jedan od izazova, dodao je, je i taj što se pojedina udruženja/organizacije koje nisu članice Saveza prijavljuju na određene projektne pozive te realizuju aktivnosti obilježavanja planinarskih staza. Na svoju inicijativu ponekad označavaju staze bojama i oznakama koje nisu u skladu sa onim iz Saveza te se konstantno radi na međusobnoj komunikaciji i usmjeravanju tog procesa u pravom smjeru.

Lipović je mišljenja da se tu može više raditi, ali bi trebali svi da više vremena posvete komuniciranju i cijene savjete pojedinih organizacija. U zapadnim zemljama u zadnje vrijeme, u cilju očuvanja i zaštite prirode, zagovara se umjerenije označavanje planina kako ta prirodna okruženja ne bi bila išarana različitim oznakama. Pojašnjava da su zasebne organizacije počele da postavljaju svoje oznake i signalizaciju, što stvara rizik od narušavanja cijelog ambijenta.

Jedan od značajnijih problema kada je riječ o uživanju u prirodnim prostranstvima jeste pristup bh. planinama. Do mnogih od njih, poput Maglića, Zelengore, Prenja ili Vranice, može se doći isključivo makadamskim putevima i to često iznimno lošeg kvaliteta.

I to pitanje Lipović vidi kao jedan od izazova, naglašavajući da Savez nažalost ne može ništa tu da uradi jer svi putevi su nadležnost lokalnih, kantonalnih i drugih direkcija. Makadamskim putevima u planinama u najvećem dijelu upravljaju i koriste šumska gazdinstva na tim lokacijama, a time su zadužena i za njihovo održavanje.

– Nažalost to je klupko koje se ne može baš riješiti, jer svi prenose na nekog drugog odgovornost. Ako i dođe do neke sanacije, toliko se slabo odradi da se veoma brzo i naruši. Imamo na nekoliko lokacija i pitanje nesmetanog prolaska, gdje se nalaze rampe koje su ponekad zaključane. Pokušavamo da na to prioritetno djelujemo i uspijevali smo, ali znamo i za pojave nečasnih radnji u šumi poput kradljivaca oblovine ili krivolova, te ponekad razumijemo iz kojih razloga se to desi – podvukao je.

Kao značajan problem navodi i pojavu različitih motornih vozila koja sve učestalije na planinama narušavaju ekologiju, te su takve slučajeve službeno prijavljivali putem članica Saveza.

Govoreći o različitim slučajevima gubljenja i potrage za planinarima u prošloj godini, Lipović navodi da je zabilježen jedan nesretan slučaja kada je član Saveza sa svojim partnerom, prilikom uspona na jedan od vrhova u zimskim uslovima izgubio život. Sve je, dodaje on, taj slučaj potresao jer je riječ o mladom planinaru koji je mnogima bio i primjer. Također, bilo je nekoliko povreda uglavnom ekstremiteta ali bez težih posljedica. Organizirane su i tri potrage u zimskim uslovima, uz povrijeđene članove Saveza, ali uz pomoć GSS-a oni su brzo pronađeni, pružena im je prva pomoć te su evakuisani sa teško pristupačnih terena.

U akcijama spašavanja, podvlači Lipović, podršku helikopterima pruže Oružane snage BiH, ali i međunarodne sigurnosne snage te helikopterski servis RS-a, kao i civilna zaštita, hitna pomoć i policija.

– U ovom segmentu mislim da se može još raditi na koordiniranju i usaglašavanju kako bi organizacija spašavanja bila još efikasnija. Prvenstveno jer se najviše radi o traganju za nestalim osobama, što se najviše prijavljuje u nekim ruralnim dijelovima, a ponekad i na planinama, gdje je potrebno više materijalnih dobara i osoblja – ustvrdio je on.

Kada je riječ o problemima s kojima se Savez suočava u radu, Lipović izdvaja da je primaran problem nedostatak finansijskih sredstava. Svake godine objave se po dva poziva prema članicama Saveza koje mogu aplicirati za sredstva namijenjena za planinarske objekte i manifestacije. Planinarski savez FBiH najvećim dijelom se finansira iz članskog materijala, te ponekad iz nekog projekta.

Komentirajući uticaj pandemije, mišljenja je da je ona imala pozitivan efekat u smislu sve većeg dijela populacije koja je pored planinara počela posjećivati bh. planine, ali i ostale destinacije. To je, smatra on, doprinijelo relaksiranju i stabilizovanju situacije u urbanim dijelovima.

– Prvenstveno što je sve bilo malo stresno, depresivno jer ste bili ograničeni na kretanje i druženje, ali na otvorenom to je nekako drugačije, osjećate se u svakom slučaju slobodnije. Najviše nam je žao što smo u skladu sa tim propisanim mjerama bili primorani da odgodimo naše savezne aktivnosti kao slet planinara na koji se okupljamo jednom godišnje uvijek na nekoj drugoj lokaciji, uz prisustvo više od hiljadu članova. Pozitivno je također i što nam se u zadnje vrijeme kompletne porodice pojavljuju kao novi članovi – istaknuo je on.

Okupljanje članica sa osnovnim idejama očuvanja prirode i uživanja u njoj osnovna je misija Saveza. U novije vrijeme, pored klasičnog planinarenja kao najzastupljenijeg, dosta je i novih aktivnosti – rekreativnih ili sportskih disciplina poput vožnje bicikla, planinskog trčanja, sportskog penjanja, planinarske orijentacije i slično. Aktuelne su i određene specijalnosti u planinarstvu koje nemaju status takmičenja, poput alpinizma, speleologije, vodičke službe, rada sa mladima, gorske službe spašavanja.

– Prosječno svake godine imamo oko 6.500 članova koji se okupljaju u 108 udruženja. Pojedina udruženja imaju i po nekoliko stotina članova, što nas  svakako veseli. Imamo članove iz skoro svih dijelova BiH, nešto manje iz manjeg entiteta, ali ima dosta pojedinaca koji su se uključili u neka od udruženja sa prostora Federacije BiH. Iskreno nas veseli da su skoro sve članice veoma komunikativne te skoro svaki vikend imamo po nekoliko različitih aktivnosti na lokacijama širom BiH. Ova međusobna suradnja i razmjena aktivnosti je pravi primjer suživota i djelovanja – ocijenio je on.

Za Lipovića značaj planina i uživanja u prirodi nema cijene te smatra da više trebamo brinuti o njihovom očuvanju.

– Planine sa svojim rijekama, potocima, skrivenim prelijepim detaljima su uvijek tu, po njima hodamo i ne treba da žurimo, nego idemo polako i uživamo sa svojim prijateljima, najbližima, u svim tim ljepotama koje djeluje na naša čula. Naravno, naše planine u našoj domovini su najlepše jer su naše i prekrasne u svim godišnjim dobima. Sve ovo čine još boljim i ljepšim naši sugrađani koji su malo drugačiji od drugih, bez obzira koje su vjere ili kako se zovu, gdje uvijek kažu “haj’ na jednu kafu, pa ćemo dalje”, što nas čini posebnim. Sve ovo trebamo čuvati, ali i biti ponosni što smo dio ove planete koja se zove Zemlja – zaključio je u razgovoru za Fenu predsjednik Planinarskog saveza FBiH Ermin Lipović.

Visoko.co.ba/federalna.ba/Fena