Povodom 18. maja – Međunarodnog dana muzeja u utorak je u izložbenom prostoru Zavičajnog muzeja u Visokom prezentovan virtualni prikaz stalne postavke muzeja kroz 3D animaciju. Autori arhitektonskog projekta enterijera stalne muzejske postavke su visočki arhitekti Berina Sulejmanović i Jasmin Sirčo.
Koncept postavke
Arhitektonski koncept izložbenog prostora stalne postavke muzeja započinjao bi u ulaznom dijelu objekta, od vrata, izložen na desnoj strani zida s TIMELINE-om, tj. vremenskom crtom događaja koji su obilježili razvoj Visokog kroz historijske periode. Na lijevoj strani zida od ulaza u Muzej, nalazile bi se lagane zidne vitrine (staklo) u kojima bi bili izloženi reprezentativni artefakti vezani za događaje s vremenske crte. Prezentacija timeline-om bi se nastavila dužinom dva reda stepeništa sve do podesta, iz kojeg se ulazi i izlazi u izložbeni prostor na spratu. Na podestu je predviđen interaktivni display na kojem bi se smjenjivale tematske priče stalne postavke.
Koncept hodne linije je zamišljen u kružnom toku, tako da se postavka može pogledati ulazom na lijeva vrata u razvojnoj putanji od prahistorije do danas, ili ulazom na desna vrata retrospektivno od danas do prahistorije.
Hodna linija započinje ulazom u prvu „sobu“ izložbenog prostora. Ulaz se nalazi s desne strane hodnika, postavkom eksponata koji prezentuju period neolita, te se završava manjom postavkom eksponata iz željeznog doba i antike. Postavka se hronološki nastavlja kroz srednjovjekovni period i nadovezuje na osmanski, u kojem vizalnu dominaciju preuzima raznovrsna prezentacija srednjovjekovnog (hladnog) i osmanskog (vatrenog) oružja, starih visočkih zanata, te raznolikost ručnih i terzijskih radova, odjevnih i svakodnevnih predmeta žena visočkog kraja iz etnografske zbirke. Izlaganje će biti popraćeno fotoreprodukcijama nacionalnih spomenika i didaktičkim sadržajem, inkorporiranim u savremeni dizajn postavke.
Tradicionalne muške i ženske nošnje karakteristične za kulturu i etnografiju nacionalno šarolikog stanovništva Visokog zauzima centralno mjesto treće sobe. Prati je bogat i raskošan nakit, te predmeti koji odražavaju zajedničku kulturu življenja, poput dekorativnih elemenata stare bosanske arhitekture. U pozadini će etnografsku priču upotpunjavati „light motiv“ koji se sastoji od odabranih fotomotiva iz muzejske fototeke, poput dokumentovane arhitekture u bosanskom stilu, visočkih predjela i ljudi u tradicionalnoj nošnji.
Četvrta soba je najmanja prostorna jedinica za izlaganje. Nazvana je „zlatna soba“ u čast gradu Visokom kao adminstrativnom sjedištu Visočke nahije i Sreza visočkog. Zlatnu sobu predstavljaju dvije izložbene kompozicije: zbirka orijentalnih dokumenata i rukopisa i umjetnička zbirka. S lijeve strane izloženi su odabrani dokumenti i rukopisi nastali u slijedu s kraja osmanskog i tokom austrougarskog perioda. S druge, desne strane izloženi su motivi grada Visokog na slikama bosansko-hercegovačkih slikara Mujezinovića, Jolića, Vasiljevića, Marinkovića i Krzovića, koji na svojim crtežima i slikama otkrivaju predjele urbanih i seoskih panorama stare visočke čaršije.
Visoko.co.ba/Neven Krajišnik/Zavičajni muzej
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.