Sud BiH osudio je četvoro bivših pripadnika Hrvatskih obrambenih snaga na 24 godina zatvora za zločine u logoru Dretelj kod Čapljine i vojnoj ambulanti u Mostaru 1992. godine. Ivan Zelenika je osuđen na šest godina, Ivan Medić na sedam, Marina Grubišić-Fejzić na pet, a Edib Buljubašić na šest godina zatvora.
Oni su proglašeni krivim da su učestvovali u širokom sistematskom napadu na civile srpske nacionalnosti, koji su bili zatočeni u vojnoj ambulanti u Mostaru i Dretelju, gdje su premlaćivani, seksualno zlostavljani, mučeni i odvođeni na radove.
Srećko Herceg oslobođen je odgovornosti da je kao zamjenik zapovjednika logora Dretelj učestvovao u ovom sistemu zlostavljanja.
Vijeće je utvrdilo da su optuženi kao pripadnici formacije koja je vršila napade znali za te napade”, kazala je Enida Hadžiomerović, predsjedavajuća Sudskog vijeća, dodavši kako je Vijeće utvrdilo i da su optuženi učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu,
Zelenika proglašen krivim da je tukao zatvorenike u Vojnoj ambulanti ili je bio prisutan kada su im to činili drugi pripadnici HOS-a. Vijeće je utvrdilo da je Edib Buljubašić kao zamjenik komandanta u Dretelju odgovoran za premlaćivanje Bože Balabana koji je usljed zadobijenih povreda preminuo, kao i za napad i premlaćivanje još dva zatočenika.
Medić je proglašen krivm za napad na zatočenika u Dretelju, te da je svjedokinju A prislio na seksualni odnos, dok je za Grubišić-Fejzić Vijeće zaključilo da je napadala zatočenike, te da je Mileta Bjelobabu i svjedoka C prisilila na seksualno odnos.
Ove optužene Vijeće je oslobodilo krivice za neke događaje uz obrazloženje kako Tužilaštvo nije dokazalo njihovo učesšće u tim događajima. Oni su oslobođeni i krivice da su učestvovali u hapšenjima i zatočenjima.
“Vijeće nije moglo utvrditi da su optuženi mogli samostalno uticati na hapšenja i zatočenja u objekte”, kazala je Hadžiomerović.
Obrazalžući oslobađajući presudu Srećku Hercegu, Vijeće je konstatovalo kako svjedoci nisu bili tačni u identifikaciji optuženog.
“Tužilaštvo tokom postupka nije dokazalo ko je iz vvrha HOS-a bio zapovjednik logora Dretelj, a što je bilo ključno za dokazivanje krivice Srećka Hercega koji se teretio da je bio njegov zamjernik”, kazala je Hadžiomerović.
Obrazalžući visinu kazne, Vijeće je navelo kako je cijenilo da su Zelenika i Medić pomogli nekim žrtvama, te njihovo loše zdravstveno stanje. Za Grubišić-Fejzić Vijeće je kazalo da je kao olakšavajuća okolnost u obzir uzeto da je bila mlada i emocionalno nezrela osoba, da je udata za osobu druge nacionalnosti, te da se svim svjedocima obraćala s poštovanjem.
“Buljubašić je uputio lično izvinjenje svim svjedocima. Priznao je izvršenje inkriminacija za koje se teretio, te je u svom svjedočenju iznio mnoštvo informacija koje do tada nisu bile poznate… On nije tražio ništa za uzvat, pa je stoga njegovo priznanje još više cijenjeno”, kazala je Hadžiomerović.
Ona je na kraju izricanje presude napomenula da su se tokom suđenja otkrile informacije o identitetu drugih počinilaca zločina u Dretelju, ali da je Vijeću nejasno zašto ona nisu obuhvaćena optužnicom.
“Vijeće primjećuje da je Vinko Martinović Štela bio pozvan kao svjedok, a u optužnici je označen učesnikom udruženog zločinačkog poduhvata… Jedna svjedokinja je poimenice nabrojala više ljudi koji su je silovali, a Tužilaštvo je procesuiralo samo jednu osobu”, kazala je Hadžiomerović.
Optuženima, koji su prvostepenom presudom osuđeni, produžene su mjere zabrane.
Na ovu presudu moguće se žaliti Apelacionom vijeću Suda BiH.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.