Kantonalna bolnica Zenici u posljednjim godinama susreće se sa ozbiljnim problemima u funkcionisanju, a ukidanje hladnih operativnih zahvata u ovoj zdravstvenoj ustanovi bilo je učestalo. Vršilac dužnosti direktora Rasim Skomorac je kazao da su kratkoročne pozajmice donekle riješile problem, ali da je potrebno gledati na duge staze ako KBZ želi napredak.
Uprkos teškoj finansijskoj situaciji i dugovanjima, ove godine u zeničkoj bolnici izvršeno je nekoliko eksplantacija koje su donijele respektabilitet ovoj ustanovi i stručnim kadrovima. Međutim, veoma brzo, kvalitetni operativni zahvati ostali su u sjena dugovanja, nedostatka medicinske opreme, kvara uređaja za magnetnu rezonancu i CT uređaja, te brojnih drugih problema s kojima se ova ustanova susrela.
Skomorac je kazao kako je, nakon što je došao na poziciju v.d. direktora, odlučio napraviti iskorak te je uz pomoć upravnog dobora i aktuelne vlade na čelu sa premijerom Miralemom Galijaševićem i Ministarstvom zdravstva Zeničko-dobojskog kantona uspio obezbijediti kratkoročni kredit koji je donekle popravio situaciju.
“Bilo je zastoja u plaćanja opreme, lijekova i komunalija, obaveza prema zaposlenicima, jednostavno nije bilo sredstavana računu da smo to mogli plaćati. Imali smo veoma ozbiljnu situaciju u bolnici, ali smo poduzeli kratkoročne mjere sa kreditom te smo otkočili te blokade i postigli usmene i pismene dogovore sa dobavljačima, posebno onima najvećima i od kojih su nam prijetile tužbe te smo na taj način malo tu situaciju sanirali. Trenutno stanje nije potpuno normalizirano, sa ovim sredstavima to nije moguće, ali smo uspostavili balans i zaustaviti negativni trend”, izjavio je Skomorac te dodao da su aktivirani i hladni operativni zahvati te da je sa dobavljačima dogovoren način isplate dugovanja u narednom periodu.
Veliki problem Kantonalne bolnice Zenica bili su MR i CT uređaji koji su van funkcije bili nekoliko mjeseci, s obzirom da nisu mogli biti popravljeni zbog nedostatka novca, ali i dugovanja koja firma Siemens nije željela otpisati.
“Promijenili smo atmosferu uz pomoć Vlade i Ministarstva zdravstva, uspjeli smo postići i dogvor sa Siemensom kroz plaćanje dugovanja, tako da smo realizirali i popravku MR uređaja što je bio veliki problem. Veliki broj pacijenata je ili čekao pretragu ili radio negdje drugo što je ugrožavalo pacijente, ali i našu kvalitetu rada. Popravkom smo omogućili i dodatni prihod jer se upotreba MR uređaja naplaćuje iz Zavoda zdravstvenog osiguranja”, dodaje naš sagovornik.
Popravka CT aparata omogućila je i nastavak rada radioterapija i time je omogućen i ovaj segment onkološkog tretmana pacijenata te priliv značajnih finansijskih sredstava iz Federalnog fonda po tom osnovu.
“To je sve omogućilo stabilizacijua stanja, a za duži period moramo tražiti druga rješenja”, izjavio je Skomorac te naglasio da su u toku razgovori sa Vladom i Zavodom o sredstvima za KBZ za narednu godinu, a koja će doprinijeti razvoju bolnice.
“Najveći resurs bolnice su ljekari i medicinsko osoblje i imamo obavezu da ulažemo u njihovo znanje. Mlade moramo zadržati da rade u ovoj ustanovi i ovoj državi. Ima dosta procesa koji nisu u našim rukama, ali učinit ćemo sve da mladim ljudima damo priliku. U ovom trenutku nelikvidnost bolnice je razlog da ih sada ne možemo prihvatiti, ali u perspektivi nam trebaju i to je intencija mojih kolega i mene”, izjavio je Skomorac.
Do nagomilovanja dugova prije svega dovelo je izuzetno skupo zdravstvo te nedostatna sredstva od ZZO, koja uglavnom odlaze na plaće radnika i lijekove.
“Zdravstvo je jako skupo i to moraju svi prihvatiti. Živimo u sredini gdje svi žele maksimalnu zdravstvenu zaštitu, što je logično, ali takvo zdravstvo je izuzetno skupo. Sredstva koja nama Zavod obezbijeđuje su nedostatna za pokriće svih potreba, a znate da smo proteklih godina u kriznim godinama sa smanjenjem prihoda i uplatom doprionsa. Napravili smo nesklad između potreba i mogućnosti Vlade kao našeg osnivača. Mi želimo da popravimo stanje i nađemo balans potreba i mogućnosti”, izjavio je Skomorac.
Međutim, uprkos svim problemima, tračak nade i kratkoročno riješavanje problema uposlenicima bolnice, ali i vodećem osoblju je ulio dosta optimizma za djelovanje u narednom periodu. Cilj vodećih ljudi jeste da Kantonalna bolnica Zenica postane univerzitetski klinički centar.
“Mislim da ćemo zajedničkim snagama i naporima Vlade bolnicu staviti na noge. Pred nama stoje planovi da ova bolnica napravi daljnji iskorak, da postane univerzitetski klinički centar, poveća svoj kvalitet rada i poveća svoj udio u sredstavima koja postoje na nivou Federacije. Smatramo da sa sadašnjim akademskim kadrom imamo i snage i moći da idemo u tom pravcu”, zaključio je Skomorac u razgovoru za Klix.ba.
