Serge Brammertz, Carmel Agius, Valentin Inzko

Brojni međunarodni zvaničnici snimili su videoporuke u okviru obilježavanja 25. godišnjice najvećeg zločina na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.

Na komemoraciji povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenica prikazane su poruke koje su uputili Serge Brammertz – glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, Carmel Agius – predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, Valentin Inzko – visoki predstavnik u BiH.

Brammertz: Političke vođe u Republici Srpskoj i Srbiji nastavljaju da negiraju genocid!

“Danas se okupljamo u znak sjećanja na hiljade očeva, braće i sinova ubijenih prije dvadeset pet godina. Iako danas možemo biti zajedno samo duhom, mi takođe nismo sami. Širom svijeta mnogi će zastati danas da odaju počast sjećanju na Srebrenicu. Genocid u Srebrenici bio je jedan od najmračnijih trenutaka u novijoj istoriji. Još jedan genocid u srcu Evrope, samo dvije generacije poslije holokausta. Visoki rukovodioci su, pred očima svijeta, koristeći propagandu potpirivali etničku mržnju i dehumanizovali svoje susjede. Ljudi s vrha moći koristili su tu moć da terorišu i uništavaju, samo zbog toga što su žrtve bile muslimani”, kazao je Brammertz. Brammertz je još jednom napomenuo

“Ugašeni su životi više od 7.000 muškaraca i dječaka. 35.000 žena, djece i starijih osoba je terorisano i protjerano iz svojih domova. Zajednica koja je bila duboko vezana za te prostore jednostavno je eliminisana. Moja prva posjeta Srebrenici 2010. ostavila je dubok trag na meni. Proveo sam mnogo sati sa žrtvama i preživjelima. Ispričali su mi svoje priče i pokazali mi posljednje fotografije svojih najdražih. Razgovarali smo o diskriminaciji i strahu sa kojima se povratnici i danas suočavaju.
Govorili su mi i o svojim strahovima za budućnost, za svoju unučad i praunučad. Za vrijeme koje smo proveli zajedno, Majke Srebrenice su me naučile jednu važnu lekciju. Za najveći dio svijeta, Srebrenica je nešto što se dogodilo prije dvadeset pet godina. Ali za žrtve i preživjele, život je stao prije dvadeset pet godina. A genocid je i dalje u središtu
njihove stvarnosti. To je istinska mjera bola koji nanosi genocid. Uništiti jednu grupu znači stvoriti prazninu koja više nikada ne može biti popunjena”, poruka je Brammertza.

Kako je naveo, čast mu je što je kao glavni tužilac MKSJ-a, i sada Mehanizma, mogao da blisko sarađuje sa žrtvama Srebrenice i žrtvama iz cijele bivše Jugoslavije u borbi za pravdu.

“U sudnici sam viđao preživjele genocide kako se suočavaju s onima koji su ih pokušali ubiti. Vidio sam majke kako ponovo preživljavaju svoje najmračnije trenutke kako bi svijet mogao da sazna za njihovu bol. I video sam kako se čak i najmoćniji ljudi mogu uniziti glasovima svojih žrtava. Kroz svjedočenja žrtava i preživjelih, MKSJ je zaključio van razumne sumnje da je u Srebrenici počinjen genocid. Međunarodne sudije su potvrdile da je taj genocid bio planiran na najvišim nivoima političkog i vojnog rukovodstva, sa ciljem da se eliminiše muslimansko bošnjačko stanovništvo Srebrenice. Veći broj tih visokih rukovodilaca sada je osuđen za svoje zločine”, naveo je Brammertz.

Kako kaže, nikada neće zaboraviti kada su bili uhapšeni Radovan Karadžić i Ratko Mladić.

“To je predstavljalo značajno dostignuće za međunarodnu pravdu. Šta više, moj je osjećaj da smo time, na svoj skroman način, bolje ispunili očekivanja koja su žrtve imale od nas. Dragi prijatelji, ova komemoracija ne bi trebala da se odnosi samo na prošlost. Kako bismo istinski odali počast sjećanju na one koje smo izgubili prije dvadeset pet godina i odali priznanje žrtvama i preživjelima koji su danas među nama, naša je odgovornost da se borimo za pravdu i istinu. Prije pet godina, govorio sam u Ujedinjenim nacijama o 20. godišnjici genocida. Moja poruka je dijelom bila poziv na suočavanje s negiranjem genocida. Kako sam tada rekao, ‘Da bismo poštovali prošlost, Srebrenicu moramo nazvati njenim pravim imenom – genocid. Da bismo izgradili budućnost, moramo jednoglasno osuditi svako negiranje’. Nažalost, negiranje genocida i glorifikacija osuđenih ratnih zločinaca su još rašireniji danas nego prije pet godina”, dodao je._Političke vođe u Republici Srpskoj i Srbiji nastavljaju da negiraju genocid

“Školski udžbenici u Bosni i drugdje u regionu ne govore istinu o genocidu. Političke vođe – naročito u Republici Srpskoj i Srbiji – nastavljaju da negiraju genocid. Oni ekstremniji nazivaju ga prevarom ili mitom, dok oni koji pokušavaju održati određeni privid sofisticiranosti vode polemiku o pravnim konceptima kao kvazistručnjaci. Tome se mora stati na kraj. Međunarodna zajednica se već predugo nada da će ovaj problem jednostavno nestati. Neće. Daljim tolerisanjem negiranja
genocida, u bilo kom obliku, iznevjeravamo žrtve Srebrenice još jednom, kao što smo to učinili prije dvadeset pet godina. Svi mi moramo provoditi politiku nulte tolerancije kada je riječ o negiranju genocida, baš kao što to činimo s rasizmom i drugim oblicima diskriminacije. A vapaji žrtava za zakonima kojima se suzbija negiranje genocida zaslužuju mnogo više razmatranja i podrške. Stoga, u zaključku, obilježimo ovu 25. godišnjicu genocida u Srebrenici ne samo riječima, nego djelom. To bi bila uistinu primjerena počast žrtvama i preživjelima, i sjećanje na Srebrenicu. Hvala vam što ste mi dopustili da vam se danas pridružim”, zaključio je.

Agius: Revizionisti žele zakopati istinu istom žestinom koja je pobila skoro 8.000 ljudi

“Zaista sam počastvovan što sam vam se pridružio danas i cijelim srcem bih volio da mogu biti tu lično i odati počast pored grobova u Potočarima kao što sam činio i u prošlosti. Zaista mi je žao što smo spriječeni u okupljanju i tugovanju zajedno kako bismo i trebali, međutim, molim vas znajte da sam tu s vama duhom, danas od svih dana. Dopustite da započnem s tim da je jedan od najzahtjevnijih poglavlja u mojoj karijeri predsjedavajućeg sudije u slučaju Vujadin Popović i ostali ispred MKSJ-a koji se bavio užasavajućim zločinima počinjenim tačno prije 25 godina u Srebrenici”, kazao je Agius.

Tokom sudskog procesa, navodi, čuo je svaki detalj tih događaja u Srebrenici.

“Slušao sam priče preživjelih čija hrabrost i snaga me još uvijek začuđuju. Gledao sam video snimke bespomoćnih, nenaoružanih bosanskih muslimana civila kako bivaju sistemski strijeljani. Vidio sam slike hrpa tijela ispred skladišta u Kravici, ne mogu nikad zaboraviti izraze lica onih koji su znali da će poginuti. Dodatno, posjetio sam mjesta ubijanja gdje se ponekad krv i tkivo žrtava još uvijek vidi na podu i zidovima. Također sam gledao masovne grobnice i lično vidio napore od strane ubica da prekriju svoje odvratne postupke. Shvatam sada koliko me duboko pogodio ovaj slučaj i trauma ovih uspomena će za cijeli život ostati sa mnom. Ipak, ono što smo ostale sudije i ja doživjeli je samo sjenka razarajuće boli i gubitka koje su žrtve i porodice izdržale, i nastavljaju izdržati. Teško je povjerovati da je četvrt vijeka prošlo od genocida, ali mogu misliti da je žrtvama ovo cijela vječnost bez njihovih voljenih”, kazao je predsjednik Međunarodnog rezidualnog
mehanizma za krivične sudove Carmel Agius.

Za vas je ovo 25 dugih godina patnje i isrcpljujuće potrage za pravdom, naveo je.

“Možda za vas danas ovo nije ni veća ni manja agonija nego bilo koji drugi dan. Međutim, za nas ostale, ova komemoracija je prekretnica i nadam se da će služiti kao prilika da se značajno osvrnemo na napredak koji je postignut od 1995., ali na ono što se tek treba učiniti. Nažalost, ima mnogo posla ispred nas. Dok su ICTY i Mehanizam isporučili pravdu na međunarodnoj razini, hiljade osumnjičenih za zločine nisu još uvijek pred sudom u njihovim državama, dok su njihove žrtve progonjene od strane onih koji pokušavaju negirati ono što su oni sami preživjeli, samim tim i samo njihovo postojanje. Revizionisti žele zakopati istinu istom žestinom koja je pobila skoro 8.000 muškaraca i dječaka hladnokrvno i bacila u plitke jame”, naveo je Agius.

Unatoč tome, izrazio je vjeru u bolje vrijeme.

“25 godina nije samo značajan period vremena, već ono predstavlja i sazrijevanje cijele generacije i mogućnost promjena. Vaša djeca, glasovi sadašnjosti i budućnosti koji imaju kapacitet i odlučnost da stvaraju drugačiju stvarnost – ako oni tako odaberu. Uvjeren sam da će oni pobijediti uime istine i pravde u čast žrtava kojih se danas sjećamo. Ali će i oni morati ostaviti po strani mržnju kako bi utjecali na trajnu transformaciju. Sa podrškom međunarodne zajednice i ljude sličnih razmišljanja svih uzrasta i pripadnosti ja sam ultimativno vjerujem da će uspjeti. Iskreno vam se zahvaljujem za vašu pažnju”, kazao je Agius.

Inzko: Dati ime studentskom domu po ratnom zločincu je anticivilizacijski!

Visoki predstavnik Valentin Inzko kazao je da se 25 godina nakon genocida u Srebrenici suočavamo sa prekrajanjem povijesnih činjenica, relativiziranjem zločina pa čak i sa glorificiranjem osuđenih ratnih zločinaca.

“Poštovane majke, preživjeli i rođaci žrtava. 25 godina od genocida nismo u mogućnosti obilježiti na način kako smo planirali. Virus je onemogućio putovanja i masovna okupljanja. No, virus ne može spriječiti okupljanje plemenitih srca širom svijeta da se danas sjećaju i mole za srebreničke žrtve”, kazao je Inzko.

Poručio je da se danas na vječni počinak ispraćaju posmrtni ostaci samo devet žrtava i da se, nažalost, još uvijek se traga za masovnim grobnicama širom zemlje.

“Stoga molim sve ljude koji imaju informacije da ih daju nadležnim institucijama. Nažalost, suočavamo se sa prekrajanjem povijesnih činjenica, relativiziranjem zločina pa čak i sa glorificiranjem osuđenih ratnih zločinaca. Niko nije osudio nijedan narod, nema loših naroda, samo loših osoba. Međutim, dati ime studentskom domu po presuđenom ratnom zločincu je neljudski i anticivilizacijski, to je izrugivanje univerzalnim ljudskim vrijednostima. Tom odlukom je taj političar duboko
uvrijedio sve žrtve rata. Stoga ga pozivam i molim da skine ploču koju je postavio i promijeni ime studentskog doma u ime budućnosti novih generacija. Pozivam i sve političara da donesu zakon o zabrani negiranja genocida kako bi se u budućnosti izbjegli ovakvi slučajevi”, naveo je Inzko.

Da se istina ponese svijetom niko više nije učinio od herojskih Majki Srebrenice, kazao je.

“One zaslužuju naše divljenje i našu podršku. Jedna od njih je bila rahmetli Hatidža Mehmedović. Svoje blago, kako je zvala svoju porodicu, pokopala je u Potočarima. U svojoj samoći i tuzi, mudra žena je prošla sve labirinte, od krivnje do oprosta. Znala bi reći: ‘Samo da kažu da im je žao što su to učinili ili da im vidim na licu, u oku da im vidim da se kaju, u mom srcu bi bilo lakše’. Samo pet godina nakon što je pokopala oba sina, Hatidža je javno pozvala sve koji su sudjelovali u genocidu, ako imaju potrebu, da mogu doći na mezarje i od žrtava tražiti oprost. Ovako svjedočenje snage oprosta sve nas obavezuje. Želim da ovaj svojevrsni Hatidžin testament bude planetarno prepoznat kao što je sama Srebrenica. I da na oprostu svi zajedno radimo, jer oprostom pobjeđuje čovječanstvo, pobjeđuje ljudskost. Te još na kraju, da pokojnim poželim vječni rahmet”, kazao je Inzko.

Visoko.co.ba/federalna.ba