Zimska depresija je stvarna: Kako je pobijediti i nadmašiti sebe

Ovaj ozbiljan problem ima skoro polovina svjetske populacije, a mnogi ne shvataju da sami mogu utjecati na poboljšanje svog stanja.
Treći ponedjeljak januara smatra se najdepresivnijim danom u godini, ali prema naučnim istraživanjima, ova tvrdnja nije se pokazala istinitom, dok je zato priča o zimskoj depresiji tačna, piše CNN. Zbog čega onda svi pričaju o “tužnom ponedjeljku”, kako se ovaj mit raširio i kako se boriti s onim pravim problemom – sezonskom utučenosti?

Porijeklo mita

Mit o “tužnom ponedjeljku” nastao je nakon objave medija. Naime, 2005. godine britanski televizijski kanal Sky Travel poslao je novinarima zanimljiv promotivni materijal o najdepresivnijem danu u godini, koji su ustanovili psiholozi prema formuli tamošnjeg stručnjaka, Cliffa Arnalla. U obzir su uzeli loše vremenske uslove i analizu podataka o tome kada ljudi najviše kupuju karte za odlazak na odmor, što se smatralo mjerilom za to da žele pobjeći iz svakodnevice kada se osjećaju najgore. Osim toga, jedno istraživanje iz Japana potvrdilo je da je ponedjeljak najdepresivniji dan na osnovi broja samoubistava u tom danu, koji je znatno veći nego broj samoubistava bilo kojeg drugog dana.

“Tužni ponedjeljak” nije naučno dokazana činjenica

Arnallova formula izgleda ovako: [W+(D-d)]xTQ/MxNA. Ona djeluje složeno, ali uključuje mnoge subjektivne varijable i nije naučno osnovana. Na primjer, W se odnosi na vrijeme, D na dug, a d na mjesečnu plaću, dok T označava vrijeme prije Božića, a Q vrijeme kada smo shvatili da nećemo ispuniti novogodišnje odluke. Nijedan od ovih faktora ne može biti izmjeren niti uspoređen na osnovi istih mjernih jedinica. Osim toga, ne postoji način kako izmjeriti prosječan broj dana za odustajanje od novogodišnjih odluka, a vremenski uslovi su drugačiji od države do države i ne mogu se primijeniti na sve.

Mnogi psiholozi smatraju da se izdvajanjem jednog dana kao najdepresivnijeg trivijalizira depresija kao ozbiljan problem.

“Mentalno zdravlje je najveći izazov naše generacije. Neprihvatljivo je njegovo trivijaliziranje. Depresija nije jednodnevni fenomen. Ona je klinički sindrom koji traje barem dvije sedmice, skoro svakog dana, skoro svakog sata u danu”, objašnjava Antonis Kousoulis, direktor britanske Fondacije za mentalno zdravlje.

Zimska depresija je stvarni problem

Zimska depresija, poznatija kao sezonski afektivni poremećaj, je vrsta depresije koja se najčešće javlja tokom jesenskih i zimskih mjeseci, kada je manji broj sunčanih dana, a najteži mjeseci su januar i februar. Ovo stanje se poboljšava dolaskom proljeća.

Procjenjuje se da čak 10 miliona Amerikanaca ima simptome sezonske depresije, a pet posto odraslih je pod njenim utjecajem 40 posto vremena u godini. Ovo stanje se povezuje s biokemijskim disbalansom u mozgu, na što utječe kraće trajanje dana i manje sunca. Kako se godišnja doba mijenjaju, ljudi osjećaju promjene u svom unutarnjem biološkom satu, pa ispadaju iz svoje ustaljene rutine pri svakoj promjeni.

Uobičajeni simptomi uključuju preveliki umor bez obzira na broj sati sna i debljanje zbog prekomjernog jedenja i pojačane potrebe za ugljikohidratima. U druge znakove spadaju tuga, gubitak zanimanja za aktivnosti u kojima smo uživali, osjećaj bezvrijednosti ili krivnje, poteškoće u koncentraciji i donošenju odluka i misli o smrti i samoubistvu.

Ovaj poremećaj može se javiti u svim razdobljima života, ali najčešće počinje između 18. i 30. godine i češći je kod žena nego kod muškaraca.

Kako se boriti sa sezonskim afektivnim poremećajem?

Prema savjetima stručnjaka, najbolji način kako se izboriti s ovim poremećajem je truditi se tokom dana biti što više izloženi prirodnoj svjetlosti. To možete činiti i prije nego što nastupi sezonska utučenost kako biste je spriječili. Prošetajte kad god vidite da se sunce probilo kroz oblake, barem 20 minuta dnevno.

Osim toga, za liječenje ovog poremećaja koriste se i antidepresivi, a pomažu i odlasci na terapije kod stručne osobe.

Od pomoći mogu biti i redovno vježbanje, zdrava prehrana, dovoljno sna i druženje s prijateljima i članovima obitelji.

Visoko.co.ba/klix.ba