U bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH tek se treba donijeti zakon o šumama koji bi uredio i tu oblast.
Ilegalna sječa šume je problem sa kojim se suočavaju vlasti u Bosni i Hercegovini. U bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH tek se treba donijeti zakon o šumama koji bi uredio i tu oblast. Stručnjaci i lokalne vlasti, vjeruju kako nacrt zakona treba doraditi.
Dolazak do kapije Grmeča, pa nakon privatizacije Finvesta i pogled Miće Rakića ka krugu. Firma koja je prerađivala drvo, sa milionskim dugom, otišla je u stečaj iako potencijala za rad, smatra, ima.
„Šume ima, šuma se i dan danas krade, vjerujte niko ne obraća pažnju. Zašto? Neko prima pare u džep i svi su zadovoljni, jedino obični smrtnici nisu“, ističe Rakić iz Sindikata šumarstva Drvar.
Šumski resurs u ovom kraju moguće je obići jedino automobilom – 60 posto površine Drvara je pod visokom šumom u kojoj se siječe najkvalitetnije drvo. Bira se ono koje se lakše izvuče šumskim putevima.
Nekvalitetno drvo se ostavlja, što je dokaz o lošoj politici gospodarenja i brutalnoj sječi, priča Mile Marčeta, čovjek koji se među prvima bavio pravima povratnika. Sada želi očuvati važan prirodni resurs od, tvrdi, sumnjivih poslovnih planova šumarija do ilegalne sječe pojedinaca.
„U principu, kada je bio rat, ljudi su bili žrtve zločina prema čovjeku, sada je zločin prema šumskom resursu“, ističe Marčeta, delegat Doma naroda FBiH.
Zatrpavanje puteva
Zbog šumskih krađa u 2008. godini, u FBiH je bilo podneseno nešto više od 1.000 krivičnih prijava. Četiri godine, kasnije taj broj porastao je na više od 2.500. Bez obzira da li se u krađu ide uslijed teškog socijalnog stanja ili zarade, vlast se sjetila povući politički potez, iz Drvara javlja reporter Al Jazeere, Boris Gagić.
„Nelegalnoj sječi ukraj se želi stati i donošenjem zakona o šumama u FBiH na koji se čeka već šest godina“, dodaje.
Radna verzija zakona, ne sumnjaju stručnjaci, morat će pretrpjeti promjene, baš u segmentu očuvanja i zaštite šume od krađe.
„Nismo riješili ni ovim zakonom, nadam se unapređenju, pitanje čuvarske službe, čuvanja šume. Koncept je dobar, ali nije u detaljima riješen“, govori Ahmet Lojo iz Udruženja šumarskih inžinjera FBiH.
Povoljnom rješenju u detaljima nadaju se i lokalne zajednice, koje od zakona očekuju doradu u dijelu zbog kojeg ga je srušio entitetski Ustavni sud, kako bi se uključili u raspolaganje šumom i profit uz više nivoe vlasti, kantonalne i federalne organe.
„Predloženi članovi zakona, koji govore o našem učešću u svemu tome, procenti za lokalnu samoupravu, kanton i Federaciju, da je to skandalozno rješenje“, ističe načelnik općine Drvar Stevica Lukač.
Okončanje skandalozne sječe, kada nema zakona, u svoje ruke preuzeo je ovdje dio mještana. Tablama i zatrpavanjem puteva, vjeruju, zaštitili su dio šumskog blaga od gole sječe. Ovaj problem je veoma raširen u BiH, gdje se, sumorna je statistika, godišnje hiljade stabala ilegalno posječe.
