Prvi „jugo“ ručno je sastavljen 1978. godine pod imenom „fijat 127“ i poklonjen je tadašnjem predsjednik Josipu Brozu Titu. Tita više nema, nema ni Jugoslavije, ali „juga“ i dalje viđamo na ulicama. I pored njegovog trajanja, u Americi su ga proglasili najgorim automobilom ikada.
Jesu li Amerikanci u pravu.
“Više slobode za manje novca. Pouzdan i siguran. Za gradsku vožnju i nepristupačne terene-jugo će vas odvesti bilo gdje”. Ovako su ga reklamirali osamdesetih u Americi, a koštao je svega 4.000 dolara. Današnjih 800. I pored toga automobilska ikona Jugoslavije nije najbolje prošla na američkom tržištu, a čak su ga i proglasili najgorim automobilom svijeta.
„'Jugo’ je bio jedan kuriozitet kada se pojavio, jer je bio jedini automobil iz komunističke, odnosno socijalističke zemlje na sjevernoameričkom tržištu. Ignorisan je možda zbog toga što je bio najjeftiniji autmobil u najjeftinijoj klasi u tom trenutku“, smatra Đorđe Sugaris iz „Autoslavije“.
U filmskoj industriji nisu ga ignorisali, već su mu dodijelili nekoliko uloga. Tako su ga između ostalog vozili Brus Vilis i Tom Henks. Bio je i inspiracija umketnicima. Zašto onda nije usieo da inspiriše i građane Amerike?
„Zastupnik za američko tržište je bio izvjesni Malkom Brinkli koga su zvali Mister bankrot. Možda su oni poistovjetili njega sa tim Brinklijem, koji je zaista išao iz fijaska u fijasko, tako da nesreća je bila da je on bio zastupnik za Ameriku“, objašnjava Bratislav Petković, vlasnik Muzeja automobila.
Na američkim ulicama se možda nije viđao često, ali zato gotovo da nije postojala ulica u Jugoslaviji koju nije krasio bar jedan „jugo“. Upravo ovaj automobili na trkačkoj stazi je i Čedomira Brkića doveo do titule prvaka Jugoslavije u automobilizmu 1987. godine.
„U momentu kad je država bila u razlazu Srbija je imala značajan broj jugića, više od pola prvenstva je praktično bilo u klasi ‘juga’ 1 i 2. Ti takmičari su iznijeli prvenstvo, jer je ostalo nešto manje od pola automobilia drugih kategorija i tako smo mi kroz školovanje i taj broj vozila ostali i dalje najmasovnija automobilska država u regionu“, ističe Brkić.
„Jugo“ ima još prednosti, a to najbolje znaju oni koji se brinu o njegovom stanju.
„Prednja vuča, prohodnost, u zimskom periodu je jedan od najprohodnijih automobila poslije lade samare. Ja bih na primjer dao prednost ‘jugu’ u odnosu na golf 1. U konstruktivnom smislu- motor je kvalitetniji riješen, onda zadnji ležajevi točkova su mnogo kvalitetiniji nego na golfu i manje se mijenjaju“, tvrdi automehaničar Rade Đilas.
Za vozače juga često u šali kažu da će svi u raj jer su pakao već prošli vozeći ovaj automobil. Koliko ima istine u tome pitamo Pavla Zogović, koji je ponosni vlasnik „juga“ -kabrioleta.
„Kažu ljudi da je paklena vožnja, zato što su ti automobili malo jeftiniji, malo lošijeg kvaliteta, malo se lošije održavaju, nisu baš bezbjedni, ali generalno ništa od toga nije pretjerano istinito. Tako da to možemo provjeriti u jednoj test-vožnji“, poziva Pavle.
Da „jugo“ nije toliko loš automobil, možda najbolje govori to što još uvijek nije pronašao mjesto u muzeju. Za razliku od njegovih brojnih vršnjaka, napravljenih prije skoro četiri decenije kao što je na primjer „moskvič“, on i dalje jezdi ulicama. I koliko nam se čini još dugo neće biti dio postavke.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.