Skoro svaka kuća u Arnautovićima posjeduje pušnicu u kojoj se proizvode suhomesnati proizvodi. Najpoznatija je visočka pečenica koja je i najprodavanija zbog svog jedinstvenog ukusa i izgleda. U razgovoru za Klix.ba Babić je na početku razgovora kazao da su se mnogo ranije u njegovoj porodici bavili proizvodnjom, ali ne i prodajom.
- Visočka pečenica ima tradiciju i originalnu recepturu
“Peta sam generacija koja se bavim proizvodnjom i prodajom suhog mesa, ali važno je spomenuti da su se i ranije bavili proizvodnjom samo za kućnu upotrebu. Sve je krenulo od porodične proizvodnje suhog mesa, a prodavalo se samo ono što ostane. Nosilo se u Sarajevo na konjima, zatim vozovima, a poslije Prvog svjetskog rata bilo nam je zabranjeno prodavati suho meso, a nismo se mogli ni registrovati tako da smo preprodavali bazarđija a na Baščaršiji koji su to prodavali” govori Babić.
Tradicionalni način proizvodnje suhog mesa i danas je posebno cijenjen. Najiskusniji uvijek biraju kravu starosti od 5 do 7 godina, zatim se ona “kroji” gdje se siječe na veće komade, a zatim i na manje zvane pečenice. Komadi mesa se potom sole oko 21 dan, a u sušnici provedu od 10 do 12 dana.
U tradicionalnim sušnicama suho meso se suši na odgovarajućoj temperaturi i dimu kojeg stvara tinjanje bukovog drveta. To je posao kojeg ne radi svako već najiskusniji u proizvodnji mesa.
“Odlučio sam se da pravim suho meso na tradicionalni način jer industrijski način sve to pravi naveliko i po meni, to nije neki kvalitet u poređenju na tradicionalno suho meso. Meso koje se pakuje u folije i prodaje u tržnim centrima vi ne možete probati, dok u tržnicama kod ljudi koji se bave tradiciomalnom proizvodnjom svako meso prije kupovine morate prvo probati”, dodao je Babić.
Sve proizvođače suhog mesa, odnosno u ovom slučaju visočke pečenice, održava ljubav prema poslu i povratne informacije od kupaca. Njihovi proizvodi obišli su cijeli svijet. Upravo Babićevo suho meso je završilo u Africi, Aziji, zapadnoj Evropi pa i u Americi.
- Najviše posla prije novogodišnjih praznika
Najviše posla imaju tokom novogodišnjih praznika kada se na trpezama u centralnoj Bosni i Hercegovini nađu velike količine suhog mesa.
“Mislim da nema domaćinstva u centralnoj Bosni i Hercegovini da za Novu godinu na trpezi nema suhog mesa. Jednostavno to je naša tradicija i običaj, a upravo u ovom periodu imamo najviše posla kada pripremamo naše proizvode za praznike koji slijede u decembru i januaru”, govori Babić.
U Visokom je nedavno napravljeno o udruženje proizvođača suhomesnatih proizvoda “VIPS” koje za cilj ima zaštiti visočku pečenicu.
“Mnogi proizvođači visočku pečenicu pravi u drugim bh. gradovima, a u konačnici to nije ni blizu ukusa naše pečenice. Upravo zbog toga odlučili smo pokrenuti proces zaštite našeg brenda i to bi uskoro trebalo biti završeno jer iza nas će ostati mlađe generacije koje će se baviti ovim i moraju znati originalnu recepturu i način pripreme visočke pečenice”, zaključio je Babić.
- Tradiciju ima ko naslijediti
Osim Babića, proizvodnja suhog mesa je i posao Amara Agetovića i njegove porodice koja je više od 40 godina posvetila tradiciju proizvodnje visočke pečenice.
“Moj dedo je pokrenuo proizvodnju, a način proizvodnje suhomesnatih proizvoda do danas nije promijenjen. Postoje mašine s kojima se lakše reže meso, ali sušenje je tradicionalno”, kazao je Agetović.
I on kao i Babić smatra da ne zaštita visočke pečenice kao brenda Visokog, odakle je i sve krenulo, od velike koristi za proizvođače, ali i potrošače koji žele kupiti pravu i originalnu pečenicu iz Visokog. Svoje meso prodaju na tržnicama, pijacama ili sajmovima, a cijena ovisi o kvaliteti.
“U hladnijim danima bolje ide prodaja suhog mesa nego u drugim mjesecima tokom godine. Često nam kupci kažu da ima negdje jeftinije pa se vrate ponovo. Međutim, naša nabavna cijena mesa, odnosno sirovine, varira kao i cijena nafte, dok je konačna cijena uvijek ista i ovisi samo o vrsti mesa koja se kupuje”, kazao je Agetović.
Većinu proizvođača suhomesnatih proizvoda u Visokom raduje činjenica da će ih imati ko naslijediti u obavljanju ove djelatnosti iako kažu da je bilo slučajeva da nakon smrti roditelja djeca odu u drugom smjeru kada završava njihova višedecenijska ili višestoljetna tradicija.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.