Intervju: Emir Berbić, dobitnik priznanja „Menadžer godine Bosne i Hercegovine – 2017.“

Na 37. Ceremoniji proglašenja najboljih poslovnih ljudi i kompanija iz Bosne i Hercegovine koja se 07.12.2017. održala u Banjaluci, uz prisustvo stotinjak najuspješnijih menadžera i većeg broja gospodarskih, političkih i javnih osoba Bosne i Hercegovine, titulama najboljih od najboljih u 2017. godini okitili su se i dva Zeničanina, Emir Berbić i Mirsad Čizmo.

Ovom prilikom donosimo intervju sa mlađim laureatom, g. Emirom Berbićem, dobitnikom priznanja „Menadžer godine Bosne i Hercegovine – 2017.“

Vi ste, po mišljenju stručnog žirija Evropskog udruženja menadžera kojim predsjedava uvaženi gospodarstvenik Vibor MULIĆ, predsjednik holdinga ZEPTER INTERNATIONAL iz Varšave (Poljska), kompanije koja zapošljava 120 tisuća ljudi širom svijeta proglašeni menadžerom godine BiH – 2017. Kakav je to osjećaj i šta za Vas znači ova nagrada?

Kada nakon 20 godina u privatnom biznisu odradite 60.000 radnih sati i prevezete 1 milion kilometara, te potpišete više od 10.000 poslovnih ugovora, i kada vaš decenijski rad i zalaganje prepoznaju kolege menadžeri iz cijele regije, i između skoro 2.000 lauerata odluče ovo priznanje dodijeliti baš vama, onda vam to svakako laska, čini vas sretnim, ponosnim i zadovoljnim.

Kažete da ste već 20 godina u privatnom biznisu. Molimo Vas da nam predstavite malo vaš poslovni put. Te da nam kažete malo više o sebi. Gdje ste i kada rođeni, kako ste proveli svoje djetinjstvo, mladost…

Rođen sam u Zenici, 1979 godine, u skromnoj radničkoj porodici, od oca inžinjera metalurgije i majke ekonomistice. Osnovu i srednju školu sam završio u Zenici. A još u IV razredu Gimnazije sam pokazao interes za privatnim biznisom. Tada sam sasvim slučajno započeo akviziterski angažaman u firmi One World Communications Inc. iz SAD.  To ujedno postaje poslovna prilika koja će dalje odrediti moj život. Po završetku Gimnazije upisujem studije u Sarajevu koje zbog angažmana u OWC Inc. ostaju nedovrešene. Sa druge strane usljed dobrih poslovnih rezultata 1999. godine (sa nenavršenih 20 godina starosti) postajem prokurista OWC Inc. za tržišta BiH i Hrvatske. I na tim poslovima ostajem sve do kraja 2004. godine. Nakon toga dvije godine radim za BHV Education iz Zgreba, a 2006. započinjem poslovni angažaman u firmi Linde Gas BH d.o.o. Zenica na poslovima komercijaliste. Tri godine kasnije sam imenovan za izvršnog direktora u toj firmi koje poslove obavljam i danas. Iako sam u Sarajevu i Zagrebu ostvario zavidne poslovne uspjehe i stekao veliki krug prijatelja, ljubav prema rodnom gradu je bila jača. 2012. godine sam se vratio nazad u Zenicu gdje i danas živim.

Kažite nam malo više o firmi u kojoj ste danas zaposleni. 

Komapnija Linde Gas BH d.o.o. Zenica je registrovana 2004. godine kao joint venture kompanija i kao najveća strana investicija te godine u Grad Zenicu. Registrovani kapital društva je bio 24. mil. KM. Linde Gas BH d.o.o. Zenica se bavi proizvodnjom i distribucijom tehničkih, medicinskih i prehrambenih plinova, propan butana i prateće opreme. U svom sastavu Linde Gas BH doo Zenica ima postrojenja za proizvodnju acetilena, punionicu tehničkih i medicinskih plinova (azot, kisik i CO2), punionicu propan-butana, postrojenje za proizvodnju suhog leda, baždarnicu boca za tehničke plinove i prodajno skladišni prostor za prodaju specijalnih plinova i prateće opreme (regulatori, manometri, crijeva, gorionici, med. oprema, labaratorijska oprema, oprema za propan-butan…). Kako bismo zadovoljili potrebe naših kupaca i uvijek imali dovoljne količine ambalaže na raspolaganju, nakon svoga osnivanja uvezli smo preko 25.000 raznih tipova boca za tehničke plinove.

Naši godišnji prihodi se kreću između 3 i 5 mil. KM. Trenutno zapošljavamo 17 radnika, državaljana BiH a u zavisnim preduzećima (skladišta, transport…) još oko 30 radnika.

Kažete da je firma Linde Gas BH d.o.o. Zenica strana investicija. Hoćete li nam reći malo više o tom investirou?

Linde Gas BH d.o.o. Zenica je osnovana kao kćerka firma najstarijeg i najvećeg svjetskog proizvođača tehničkih plinova, Linde AG Minhen. Osnivač grupacije Linde je Dr. Carl von Linde. Firma je nastala 1895 kao posljedica otkrivanja postupka frakcije zraka koji je prvi uradio upravo Dr. Linde baveći se kao redovan profesor istraživačkim radom na tehničkom fakultetu u Minhenu. Linde AG je nastao kao potreba plasmana Lindeovog postupka za razlaganje zraka na evropsko a potom i svjetsko tržište. Linde danas posluje u preko 100 zemalja svijeta. Osnovna djelatnost grupacije jeste ižinjering u plinovima i proizvodnja i distribucija tehničkih plinova. Grupacija zapošljava preko 50.000 radnika i ostvaruje promet od 17 milijardi eura godišnje. Na Balkanu pored BiH grupacija posluje u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Bugarskoj, Grčkoj, Mađarskoj…

Kove godine je firma u kojoj radite promijenila ime u Gtg Plin d.o.o. Zenica. Recite nam malo više o toj promjeni. 

Cijela Linde grupacija je promjenila vlasnika. Novi vlasnik Linde grupacije iz SAD, firma Praxair je krajem 2016. godine kupila većinski paket dionica. Također, novi vlasnik je donio odluku da u nekim zemljama kompanije proda trećim licima ili menadžmentu i da poslovanje nastavi kroz zastupničke ili distributerske ugovore. Tako su vlasnici Lindeovih firmi u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH postali dosadašnji direktori firmi u ovim zemljama. Registrovana je firma GTG Plin d.o.o. Celje (GTG=Govc Tehnical Gases) koja je preuzela Lindeove kompanije u ove tri zemlje. GTG je potom sa Linde sklopio strateški partnerski dugoročan ugovor o pravu ekskluziviteta za ova tri tržišta. GTG je također zadržao pravo i upotrebe Linde logoa i know-how. Tako da se u suštini promijenio vlasnik, ali su standardi i smjernice poslovanja ostali isti. 

Šta smatrate najvećim uspjehom Vaše kompanije od osnivanja do sada?  

Naš najveći poslovni uspjeh je svakako izgradnja kompleksa punionica tehničkih plinova u Zenici jedinstvenog u BiH ali i u regiji.

Pored toga naša firma je za naše kupce izgradila dvije najveće plinske podstanice za tehničke plinove u BiH. Jedna od njih se nalazila u firmi Aluminij d.d. Mostar, a druga se nalazi u firmi Sarajevski Kiseljak d.d. Kiseljak: Također izgradili smo i pustili u rad prvu plinsku podstanicu za mješanje prehrambenih plinova u firmi MI Bajra d.o.o. Travnik. 

Kažite nam malo više o izgradnji kompleksa koji ste spomenuli. 

Line je do sada u kompleks u Zenici uložio u novu punionicu tehničkih plinova, fabriku acetilena, baždarnicu za boce, punionice propan-butana, vozni park, upravnu zgradu, nabavku novih boca, proizvodnju suhog leda… Sve skupa negdje oko 10 mil KM. U narednom periodu planiramo modernizirati postrojenja, uvesti prodaju autogasa na našoj lokaciji, nabaviti nova dostavna vozila, nove tipove boca… 

Možete li nam reći malo više i o ostalim uposlenicima u Vašoj firmi? 

U firmi GTG Plin d.o.o. Zenica je uspoleno 17 osoba. Radi se o spoju mladosti i iskustva. Svi uposlenici su izuzetno posvećeni svojim radnim zadacima i iste obavljaju jako kvalitetno. Funkcionišemo kao jedna duša i to je u suštini naš najveći kvalitet. 

Kakav je odnos firme u kojoj radite prema lokalnoj zajednici i da li lokalna zajednica prepoznaje Vašu firmu kao društveno odgovornu? 

Meni je veliko zadovoljstvo kada vidim sretne i zadovoljne ljude oko sebe i u svome gradu. U prošlosti smo hvala Bogu imali mogućnost podržati i pomoći mnoge. I djeci bez roditeljskog staranja,  sportskim školama, izviđačima, školskim ustanovama… Prvo mislimo na mlade. Oni su naša budućnost. Pored toga podržali smo skoro sve manifestacije u gradu Zenici (Čimburijada, okupljanje Alfista, takmičenje paraplegičara…) i sportske klubove (NK Čelik, ŽRK Čelik, OKK Čelik, BK Čelik, RK Čelik, PK Željezara Zenica…) kao i mnoge druge organizacije i događaje (Odabrani, okupljanja boraca, GSS…). Uvijek gledamo da smo na tržištu prisutni i sa druge strane tj. kao obični svakodnevni ljudi, a ne samo kao predstavnici velike svjetske grupacije.

Nažalost lokalna zajednica tj. politčki lideri lokalne zajednice u proteklih 13 godina koliko poslujemo u Zenici nisu prepoznali naše napore. Iako uredno izmirujemo sve naše obaveze prema budžetima grada i kantona još uvijek nemamo vlastiti priključak na struju i vodu. BH Telecom nam je do punionice doveo telefonski priključak, dok problem vode i struje prijeti da trajno ugasi naše poslovanje u BiH. U više navrata smo sa tim problemom upoznali nadležne u gradskim i kantonalnim institucijama, ali odgovora nije bilo. A iz JP VIK d.o.o. Zenica su nas čak pismeno obavijestili da nam oni priključak za vodu nisu u mogućnosti obezbijediti do 2035 godine. Odnos lokalnih vlasti prema stranim investicijama je u našem slučaju katastrofalan. 

Možete li nam reći nešto o porodici: koga sve imate u porodici, imate li vremena za porodicu i prijatelje?  

Emir Berbić je otac dvoje djece. Djeca žive u Sarajevu, a ja u Zenici. No uz dobru organizaciju sve se stigne pa i putovati iz Zenice do Sarajeva 20 puta mjesečno kako bi se provelo vrijeme sa svojom djecom. Djeca su moje veliko bogastvo i sreća. I ogromna inspiracija. Često pomislim kako bih volio da sam mnogo ranije postao otac.

Na koji način provodite svoje slobodno vrijeme? 

Veliki sam ljubitelj Fudbala/Nogometa ili lopte kako smo taj sport nazivali u mladosti. U mladosti smo se igrali „lopte“ i po 18h dnevno. Od kako znam za sebe navijač sam NK “Čelik”, gdje sam duži period proveo i u upravljačkim strukturama kluba. Sada sam aktivan u MNK „Drugari“ iz Zenica. Pored “Čelika” pratim i nogometnu reprezentaciju BiH. I to mi je glavni hobi. Sa prijateljima odlazim na skoro sve utakmice nogometne reprezentacije BiH. Kako u BiH tako i u inostranstvo. Volim ples i aktivno sam se u mladosti u jednoj zeničkoj dance grupi bavio plesom. Vrijeme još koristim da planinarim i skijam.

Imate li za kraj neku poruku za mlade poslovne ljude i one koji bi to željeli postati? 

Moja poruka mladim ljudima je da prvo budu samouvjereni. Samopouzdanje je pola obavljenog posla. I da ne slušaju uvijek starije. Nijedan uspjeh nije mjerljiv preko noći. A svaki pad na putu do uspjeha je samo škola i prilika da se ustane i krene dalje. BiH je zemlja nemjerljivih prilika i resursa. Hidropotencijal, rudna bogatstva, drvna industrija, turizam, proizvodnja organske hrane… Sve su to prilike. Pred našim očima. Samo je potrebna ideja, samoinicijativa, samopouzdanje i rad, ogroman rad. Rezultati sigurno neće izostati. Treba se uključiti u društvene i poslovne tokove na sve načine, a ne samo preko interneta. I ne treba potencirati probleme nego njihova rješenja. Uspjevaju samo oni koji imaju rješenja. I mene je okolinina prije 20 godina osuđivala i podsmijavala mi se. No ja sam imao ideju i vjeru u sebe. I hvala Bogu uspio sam. 

Harun Bošnjak / Visoko.co.ba