Ramazanski post i zdravlje

Na prvi pogled može se činiti da post ima negativne posljedice po čovjeka, te da se na njega ponekad gleda, ali i na neke druge vjerske obrede, kao na besmisleni obred izgladnjivanja kojim se iskazuje odanost Bogu i vjeri mučenjem tijela i ugrožavanjem života. Međutim, takav stav, posebno danas u modernom dobu, mogu imati samo neupućeni, neobrazovani ili zlonamjerni pojedinci. Da­nas je medicina toliko uznapredovala da može istraživati, izučavati i potvrditi značaj i koristi ili negativnosti koje sa sobom nose određeni „vjerski obredi“ u različitim vjer­skim tradicijama, u ovom slučaju post.

S obzirom na to da se u ovom radu bavimo pita­njem posta, prvenstveno onog propisanog muslimanima u Kur’anu, možemo primijetiti da medicinska istraživa­nja samo potvrđuju značaj i koristi obreda propisanih u Božijoj Objavi, a zajedno s ostalim znanostima potvrđuju istinitost navoda Objave i Poslanika, s.a.v.s. Kako je mogao Muhammed, s.a.v.s., koji nije znao pisati ni čitati, prije više od 1.400 godina znati kako se razvija ljudsko biće u utrobi majke, kako svaki čovjek ima različite oblike jagodica, što je medicina mnogo kasnije potvrdila. Objašnjenje je jedino da su to riječi Uzvišenog, Onoga Koji je stvorio i preko Poslanika, s.a.v.s., objavio ljudima. Mnoge od tajni Objave još se otkrivaju ili čekaju da budu otkrivene.

Predmet ovog rada jedno je od čuda Objave koje je medicina potvrdila i koje koristi kao metodu liječenja mnogih bolesti, a to je post. Na post nailazimo u mnogim starim narodnim tradicijama i religijama kao i u svim trima monoteističkim religijama (judaizmu, kršćanstvu i islamu). Dok su se vjernici pridržavali strogih propisa posta, kao izraza odanosti i poštovanja prema Bogu i vjeri, medicina je otkrila mnoge koristi koje post ima za zdravlje čovjeka, time potvrđujući Božiju mudrost i višedimenzionalnost propisanih obreda.

Značaj i vrijednosti posta

 Post se može definirati kao voljno uzdržavanje od jela (hrane), ili, od jela i pića, za određen vremenski period. U određenim tradicijama i religijama, kao što je kršćanska, post predstavlja sustezanje od određene vrste hrane (mrsne), dok u islamu post predstavlja potpuno ustezanje od hrane, pića ili bilo kakvog unošenja tvari u organizam, kao i ustezanje od tjelesnih užitaka, od zore do zalaska sun­ca. Medicinski post također podrazumijeva potpuno uste­zanje od hrane i vode tokom dana, a s obzirom na težinu bolesti, traje od 6 do 40 dana.

Što više, medicinska znanost napreduje, sve su češći glasovi o velikoj vrijednosti posta s medicinskog stanovišta. Sprovedene su mnogobrojne studije o koristima posta, dok su ga mnoge medicinske ustanove na Zapadu, uvidjevši višestruke koristi posta, počele primjenjivati u svojim bolnicama. U svijetu (SAD, Rusija, Švicarska, Engleska, Njemačka i dr.) postoje klinike koje svoje pacijente liječe isključivo postom, a liječnici i izliječenih pacijenata s tih klinika tvrde da se čovjek nakon tretmana osjeća snažni­jim, lakšim, pokretljivijim i mlađim za nekoliko godina.

Profesor i liječnik Feodor Lukač iznio je da je post kao medicinska ustanova star koliko i čovječanstvo. Susreće se i u najstarijim civilizacijama i religijama. Zapisi u faraonskim hramovima i na papirusu govore da su i stari Egipćani upražnjavali post. Hipokrat (5. st. p.n.e.) je prvi napisao uputstvo za obavljanje posta i ukazao na njegovu medicinsku važnost, rekavši kako „čovjek nosi ljekara u sebi. Ako tijelo nije očišćeno onda što ga više hraniš to mu više štetu nanosiš. Kad se bolesnik hrani obilno, hrani se i bolest. Treba zapamtiti: Sve što je suvišno protivno je prirodi!“ Potrebno je napomenuti da se pod bolesnikom ne smatra samo oboljeli. Čovjek može izgledati zdrav a da mu je njegova unutrašnjost puna otpadaka koje jedino gla­dovanje odstranjuje.

Štaviše, čovjek nije jedino biće koje posti. Biolozi su ustanovili da sva živa bića prolaze kroz period svojevoljnog posta, bez obzira na dostupnost hrane. Poznato je da mnoge životinje imaju zimski san u kojem se potpuno ustežu od hrane i smanjuju tjelesnu aktivnost na minimum. Post je kod insekata zastupljen dok su u fazi larvi. Iz te faze oni izlaze mnogo vitalniji i aktivniji.

Naučnici na post gledaju kao na prirodni fenomen bez kojeg nema zdravog i ispravnog života. Kod liječenja mnogih bolesti post se pokazao dosta uspješnom metodom, u prvom redu kod gojaznosti. Velikom poborniku mira Ma­hatmi Gandiju bilo je 64 godine kada je 1933. proveo svoj čuveni post. Prema nalazu liječnika, nakon deset dana pos­ta njegovo se tijelo podmladilo i ojačalo. Američki liječnik Šelton, koji je bio veliki pobornik posta, preporučivao je uzdržavanje od jela u svrhu liječenja u trajanju od tri sed­mice. Šelton u svojoj knjiziLe Jeune navodi više koristi od posta (islamskog, odnosno medicinskog):

• odmara tijelo i otklanja neke tegobe: olakšava rad probavnog sistema, jer se umanjuju masnoća i mokraćna kiselina u krvi. Povišena masnoća u krvi doprinosi krutosti arterija, dok povišena mokraćna kiselina može prouzrokovati kostobolju i artritis;
• olakšava rad bubrega i mokraćnog kanala time što umanjuje izmokravanje;
• izoštrava vid, čovjek poslije posta dva puta bolje vidi, a sam čovjek se mnogo bolje osjeća;
• uklanja toksine nagomilane u tijelu i sprečava ap­sorpciju tvari nagomilanih u crijevima;
• pospješuje razboritost uma jer neumjerenost u is­hrani dovodi do lijenosti, uspavanosti i slabijeg promišljanja;
• aktivira probavni sistem i pospješuje njegov rad;
• rastvara viša tvari nagomilanih u oboljelim tki­vima;
• podmlađuje i revitalizira razne ćelije i tkiva;
• zaštićuje od gojaznosti, i shodno tome, raznih bolesti koje su posljedica prekomjerne tjelesne težine. Mno­go je lakše zaštititi se nego se liječiti od gojaznosti.

Tokom posta smanjuje se unos zasićenih masnoća koje su povezane s nastankom holesterola opasnog zbog toga što izaziva taloženje na zidovima krvnih sudova. Upravo zbog toga ovakva ishrana smanjuje rizik od nastanka lošeg holes­terola. Medicinski je dokazano da post doprinosi liječenju sljedećih bolesti: gojaznosti, dijabetesa, povećanja napeto­sti arterija, upala probavnog sistema, kožnih bolesti, uma­njuje masnoće… Post, također, sprečava stvaranje kamena u bubregu, zato što se u tom stanju povećava procent sodi­juma u krvi, što sprečava kristalizaciju soli kalcijuma.

Smanjenjem dotoka hrane u crijeva umanjuje se priti­sak stomaka na grudi, što pospješuje disanje te se pluća, a potom i sve stanice organizma, brže i bolje opskrbljuju kisikom. U tom stanju pluća se šire bez prepreka. Također, smanjuje se pritisak na srce zato što nema potrebe za pumpanjem veće količine krvi u probavni sistem. Tako srce za vrijeme posta uštedi oko 14.000 otkucaja na 24 sata.

Nadalje, učvršćuju se koža i vezivna tkiva te ublažavaju ili iščezavaju migrene, alergije, akne te PMS. Istraživanja su pokazala da se pacijenti koji pate od bolesti anemije s nedostatkom crvenih krvnih zrnaca, ili povećanjem bije­lih, obično dobro liječe postom. Post pomaže kod brojnih hroničnih bolesti, poput: artritisa, astme, depresije, glavo­bolje, srčanih bolesti, povišenog pritiska, probavnih smet­nji, lupusa, hroničnog umora, Crohnove bolesti, iritabilnog kolona, neuritisa, neuralgije, neuroze i mentalnih bolesti. Postom se pospješuje uništenje tumora.

Posljedice posta su čišća koža, bolje raspoloženje i smanjena želja za procesuiranom hranom, a cjelokupni se organizam osvježava, obnavlja i podmlađuje.

Naučnici se slažu da zahvaljujući postu tijelo usmjerava energiju s varenja hrane na druge značajne aktivnosti: zacjeljivanje rana, intelektualni rad i svladavanje bolesti. Razumljivo je da organizmu moramo omogućiti da odstrani suvišne štetne materije, preko isključivanja cijelog aparata kroz koji prolazi hrana, tj. postom. Za vrijeme posta prvo se razgrađuju i izgaraju ćelije koje su bolesne, oštećene, stare ili mrtve, naš organizam hrani se najlošijim materijalima u našem organizmu kao što su: mrtve nezdrave akumulacije, tumori, apscesi, oštećena tkiva, masne naslage.

Za prva tri dana posta naše tijelo počinje živjeti na vlastitim rezervama. Kada organizam nema potrebnu hranu, posebno bjelančevine i masti, on će izgorjeti i probaviti vlastita tkiva u procesu same probave. Za vrijeme posta, dok se stare ćelije i bolesna tkiva razgrađuju i izgaraju, podstiče se i ubrzava izgradnja novih zdravih ćelija.

Gubitak težine pojedinih organa i tkiva za vrijeme posta izražen u procentima je: masnoća 97%, slezena 60%, jetra 53,7%, mišići 30%, krv 26%, bubrezi 25%, koža 20,6%, crijeva 18%, pluća 17,7%, gušterača 17%, kosti 13,9%, nervni sistem 3,9%, srce 3,6%.

Čovjek u prvim danima posta može osjećati glavobolju, slabost, nervozu i neraspoloženje, zato što se tijelo oslobađa taloga iz tkiva, čijim topljenjem nastaju otrovi koji odlaze u krv prije nego što se izbace iz tijela. Na tom putu otrovi prolaze kroz organe poput mozga, krvi i nerava, što dovodi do ovih kratkotrajnih pojava. Nakon tri do četiri dana posta počinju se trošiti rezerve bjelančevina i masnoća iz tijela. To se osobito može osjetiti po zadahu i mirisu tjelesnih izlučevina (znoj, mokraća…). Nakon trećeg dana posta mnogo je lakše podnijeti glad jer tijelo počinje izlučivati endorfin koji ublažuje bol i podiže raspoloženje. Drugi stupanj posta (3. do 7. dan) uključuje čišćenje sluzi, masnoća, odumrlih stanica i drugih toksina koji lakše izlaze iz sistema. Gotovo svako ko posti osjeća se isto – nakon prva dva dana ne osjeća glad i ima više energije.

Naučne studije pokazale su da jedan dan posta iz tijela otklanja ostatke deset dana. Poslanik Muhammed, s.a.v.s., direktno nam ukazuje da „onaj ko posti ramazan i iza njega šest dana mjeseca ševvala, bit de nagrađen kao da je postio cijelu godinu.“ Nauka je dokazala da onaj ko isposti trideset i šest dana u godini, uklanja iz svog tijela otrove koji se nagomilaju tokom cijele godine.

Post s velikim uspjehom liječi ne samo tijelo već uspješno liječi i dušu i psihu čovjeka. On predstavlja neku vrstu psihoterapije. Psihoterapeut Martin Kojc u svojoj je knjizi napisao da post omogućava duhovnu transformaciju čovjeka, jer ga post „oslobađa zamišljenih materijalnih veza i doprinosi da živi u skladu s duhovnim sferama.“

S aspekta duhovnog zdravlja, post sputava duševne prohtjeve i strasti, pospješuje razboritost uma, jer neumjerenost u ishrani dovodi do lijenosti, uspavanosti i slabog promišljanja. Postom jačamo volju i navikavamo se na strpljenje. Postač trpi glad dok je pred njim ukusno jelo, trpi žeđ, a pred njim je hladna voda, a niko mu ne pomaže osim njegove jake volje. Njemački psiholog pisao je o jačanju volje, tvrdeći u svojoj studiji da je post najuspješnije sredstvo za to. Stvarni post privodi čovjeka smirenju, te stvara i akumulira novi psihički potencijal za uspješno nošenje sa svakodnevnim stresnim situacijama.

U isto vrijeme, post ima i socijalni aspekt jer se pri­sjećamo i suosjećamo sa svim napaćenim, gladnim i izne­moglim time što dijelimo iste osjećaje s njima. Post smek­šava srca bogatih i podstiče ih na pomaganje i udjeljivanje siromašnim.

Razlika između posta i gladi te posta i dijete

Treba napraviti razliku između posta i gladi. Postiti znači dobrovoljno prestati jesti, na način na koji priroda ima mogućnost izbaciti iz organizma sve otrove i neko­risne ostatke. Glad počinje trenutkom kada sve strane ma­terije budu izbačene iz organizma. Ustezanje od vode za tijelo je teže nego ustezanje od hrane. Poznato je da čovjek može živjeti oko 40 dana samo od vode. Kod takvog posta u tijelu dolazi do različitih procesa koji dovode do nervnih poremećaja ishrane u srednjem mozgu, što utječe na en­dokrine žlijezde, ponašanje i razdražljivost. Ovdje se vidi važnost ograničavanja posta na period od zore do zalaska sunca. Dreanik i njegovi asistenti 1964. godine ukazali su na nekoliko negativnih posljedica od neprekidnog posta (više od 30 do 40 dana), što je potvrđeno i vjerskom zabra­nom neprekidnog posta.

Izrazi post i dijeta često se brkaju, no ta dva izraza treba razlikovati. Kad govorimo o dijeti, radi se o poseb­nom režimu prehrane s odabranim namirnicama i una­prijed određenim pravilima. Post predstavlja potpuno suzdržavanje od hrane, kod kojeg je gubitak težine samo nuspojava. Ako se odreknete određene vrste namirnica ili ograničite njihov unos (npr. mesa) tada govorimo o suzdržavanju ili apstinenciji.

Zaključak

 Post je jedna od najstarijih metoda liječenja i oču­vanja zdravlja. Sam je Hipokrat savjetovao bolesnima da umjesto medikamentima svoje tijelo i dušu liječe postom, umjerenom fizičkom aktivnošću i čistim zrakom. Post podrazumijeva izbjegavanje uobičajene hrane ili potpuno njeno izbjegavanje tokom određenog duljeg ili kraćeg raz­doblja u svrhu tjelesnog i psihičkog čišćenja i obnavljanja te aktiviranja unutarnjih potencijala našega organizma za samoizlječenje.

Islamski (medicinski) post privukao je pažnju ve­likog broja medicinskih stručnjaka na Zapadu. Dr. Dewey je napisao knjigu Iscjeljujući post, a o postu su pisali i dr. Holbrook, Shelton, H. Lutzner i drugi. Čuveni liječnik postom dr. Riedlin s pravom je nazvao post „operacijom bez noža“.

Zdravlje je jedna od najvećih blagodati kojim je čov­jek darovan. Blagodat zdravlja smatra se vrhovnim bogat­stvom ovoga svijeta. Onome kome je podareno zdravlje u tijelu i duhu ima mogućnost da saznaje, radi, bude uporan i bori se za svoju vjeru, porodicu, imetak i domovinu, može da obavlja svoje ovosvjetske dužnosti na najbolji način, dok bolesnik to nije u mogućnosti. Zato je post značajan jer predstavlja štit i zaštitu od bolesti. To je jedna od najefikasnijih metoda preventivnog zdravlja, ali i izliječenja od raznih bolesti.

Neupitno je da ramazanski post predstavlja jedan vid veoma efikasnog liječenja bolesti. Postom se saniraju posljedice bolesti i otklanjaju štete nanesene organizmu tokom godine. Vjerovjesnik Muhammed, s.a.v.s., u jednom hadisu kaže: „Postite pa ćete biti zdravi.“ Čovjek nije ni svjestan koliko malo hrane mu je potrebno. Treba se čuvati proždrljivosti i pretjerivanja u hrani i piću, jer to uništava organizam, donosi bolest i umrtvljuje tijelo.

Na kraju demo navesti riječi poznatog arapskog doktora El-Harisa b. Keldeha, koji kaže: „Stomak je izvor bolesti, a paziti na ishranu glavni je lijek.“