Zvizdić: Ako SNSD ne prihvati Mapu puta o Ustavnom sudu BiH, nema milijardi od EU

Istina, Evropa nam je ponovo pomogla. Ako SNSD ne prihvati mapu puta o Ustavnom sudu BiH, nema milijardi i nema zelenog svjetla za Plan rasta. Na ovom pitanju ne treba i ne mora se imati saglasnost kantona. HDZ i SNSD je sistem spojenih posuda, neobjašnjiva simbioza, kaže u intervjuu za Mrežu Denis Zvizdić, predsjedavajući PS BiH. Zvizdić govori i o Miri Džakuli, Jandrokoviću, Cvitanoviću koji nema hrabrosti smijeniti Čovića, NiP-u i o tender-državi.

Državna koalicija nije dogovorila Plan rasta. Znači li to da je ova godina kada je u pitanju Plan rasta – prohujalo s vihorom?

Mislim da ne znači. Mislim da je čaša, ipak, do pola puna. Na prošlom sastanku je dogovoren zakon o graničnoj kontroli, na današnjem sastanku je praktično finaliziran zakon o zaštiti ličnih podataka. I jedan i drugi zakon kao naša obaveza na evropskom putu bi se trebali možda već i u ovoj sedmici pojaviti na sjednici Vijeća ministara, a poslije toga bi oba doma Parlamentarne skupštine zakazali hitnu sjednicu i usvojili bi ta dva zakona, čime bi poslali poruku Evropi da je, ipak, napravljen određeni pomak. To je ovo pola čaše. Što se tiče Plana rasta, mislim da su svi akteri bili svjesni važnosti Plana rasta, neophodnosti da Bosna i Hercegovina, kao i sve druge zemlje na Zapadnom Balkanu, dobije znatna finansijska sredstva. Riječ je o dvije milijarde KM. Odbiti to bi bilo krajnje neozbiljno od svih aktera koji učestvuju u projektu odobravanja Plana rasta. Evropa nam je, istina, ponovo pomogla, i zadnja posjeta gospodina Koopmana je na neki način obaveze koje su stajale unutar 113 plus 2 prioriteta učinila malo fleksibilnijim. Znači, sasvim sigurno nam je Evropa izašla u susret jer Evropa želi da Bosna i Hercegovina dobije ta sredstva. Mi smo jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja još nije poslala sve potpisane mjere i aktivnosti za Plan rasta. Dakle, suština je da je sve dogovoreno. Učinjeni su fleksibilniji uvjeti za Vijeće za državnu pomoć i Konkurencijsko vijeće. I bila je, naravno, rasprava o Mapi puta koju je predložila Evropska unija kada govorimo o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. I tu je došlo do problema. Dakle, SNSD to ne može dobiti. To su nerealni zahtjevi, to smo mi svi vrlo jasno kazali, ali i prije svega je to kazala Evropska komisija. Ono što su oni poslali, Bosna i Hercegovina treba da prihvati ili ne prihvati. Ako ne prihvati, nećemo dobiti 2.000 miliona KM. Mi nećemo pristati na bilo koju drugu varijantu, osim na onu koju je predložila Evropska komisija i evropske institucije. Mi želimo da idemo u Evropu, to je sada evropska agenda i mi prihvatamo poslije svih ovih rasprava, poslije više sastanaka koji su održani, tu Mapu puta i novi pristup Evropske komisije kada govorimo o uvjetima BiH za Plan rasta.

Možemo li mi dobiti pozitivan odgovor od Evropske komisije po pitanju Plana rasta, ako ne osvojimo Mapu puta za Ustavni sud?

Ja mislim da ne možemo. Ali, Mapa puta koju je predložila Evropska komisija je krajnje senzibilno i vrlo korektno predložena i napisana. Ona je u potpunosti utemeljena na jednom od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu i ona vrlo precizno kaže da je u Mapi puta prvi korak popunjavanje Ustavnog suda od strane dvojice nedostajućih sudija koje imenuje Narodna skupština Republike Srpske, da je jedan od narednih koraka poštivanje i implementacija minimalno 70% presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a onda kada otvorimo pregovore i kada otvorimo prvi klaster pregovora, u kome govorimo o pravosuđu i vladavini prava – mi ćemo, naravno, otvoriti i pitanje kompletnog pravosuđa, a onda ćemo znati i stavove Evropske unije i svih stručnih institucija u vezi i sa Sudom BiH, i vrhovnim sudom BiH, i Ustavnim sudom BiH.

Mogli smo čuti nakon sastanka da i HDZ podržava stav SNSD-a.

Pa, dobro, to je sistem spojnih posuda. Dakle, HDZ i SNSD vrlo često djeluju po sistemu spojenih posuda. To je za mene neka čudna, teško objašnjiva simbioza koja traje već dugi niz godina. Mislim da ona nema nikakvu korist ili ne doprinosi bilo čemu o čemu razmišlja HDZ, jer HDZ ima potpuno oprečne stavove od SNSD-a kada je u pitanju NATO put, kada su u pitanju evropske vrijednosti itd. Te ideje koje možemo čuti od strane SNSD-a, slično ovome zakonu koji se pojavio u Domu naroda, da bi Sud trebao imati neki paritetni sastav i odlučivati na bazi entitetskog veta, dakle, to ne dolazi u obzir i to se sasvim sigurno nikada neće dogoditi, nikada nećemo glasati za takvu varijantu, bez obzira na sve moguće pritiske, ideje, ili bilo kakve druge ponude.

A da li Dodik upravo zbog tih milijardi koje Bosna i Hercegovina želi da dobije, pokušava da progura ovaj zakon o Ustavnom sudu?

Dodiku taj novac treba i on ne može bilo koga ili na bilo koji način ucjenjivati – niti Trojku, a pogotovo ne Evropsku uniju – jer taj Dodikov model ucijeniti pa dobiti, to je već završena stvar, tome mi svjedočimo zadnje dvije godine. Dakle, nema ucjena, možemo govoriti samo o normalnim zakonskim rješenjima i praksama kakve su u čitavoj Evropi.

Znači li to da će i ovaj put, ukoliko ne dođe do dogovora i ne prihvati se Mapa puta za Ustavni sud, Plan rasta pasti? I ko će onda biti krivac?

Sasvim sigurno da Evropa neće odstupiti od svojih kriterija koji su vrlo slični i identični za sve zemlje Zapadnog Balkana. Dakle, Bosna i Hercegovina ne može biti zasebno ili posebno tretirana, niti može dobiti neke posebne povlastice ili prečice u odnosu na druge zemlje Zapadnog Balkana. I nema nikakvih drugih varijanti, pogotovo ne tih varijanti ucjena da se prvo treba usvojiti zakon o Ustavnom sudu, a onda će kao NSRS imenovati nedostajuće sudije Ustavnog suda. Dakle, od toga nema ništa. Mi nećemo odstupiti od stava državotvornih stranaka Bosne i Hercegovine, kojima pripadaju NiP, SDP, Naša stranka, SDA, DF i SBH itd. A to je da je Ustavni sud jedna od najvažnijih državnih institucija koja štiti i brani ustavotvornost, ustavni kapacitet i ustavnost Bosne i Hercegovine.

Hoće li premijeri ova četiri kantona, za koja se očekuje da podrže Plan rasta, bar ovo pola čaše? Za ovo drugo pola nisam sigurna ni da će Trojka da podrži.

SDA je opoziciona stranka na nivou Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine. Ne očekujem i nisam optimist da će podržati bilo koje rješenje koje se ugradi u vezi sa ova tri ili četiri pitanja koja su još ostala neriješena. Ali, recimo, ja nisam zagovornik toga da vladajuća koalicija na nivou Bosne i Hercegovine treba da čeka odobrenje četiri premijera SDA.

Može li se Plan rasta poslati bez odobrenja premijera četiri kantona?

Prije svega, problem je nastao u potpuno pogrešnoj odluci o Poslovniku o radu Radne grupe koja je radila na Planu rasta, koji je predvidio konsenzus u glasanju i učešće svih nivoa vlasti, poddržavnih nivoa vlasti u onim pitanjima za koje oni nemaju nikakvu nadležnost. Dakle, ovo nema nikakve veze sa principom mehanizma koordinacije, jer kantoni nemaju nikakvu nadležnost kada govorimo o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine i oni nisu trebali davati ili ne davati bilo kakvu saglasnost na ta pitanja – niti o Vijeću za državnu pomoć, niti o Konkurencijskom vijeću, a posebno ne o Ustavnom sudu. Moj stav jeste da Vijeće ministara treba biti dovoljno hrabro da izradi Plan rasta, da objasni evropskim institucijama da oni koji do sada su dali uvjetnu saglasnost ili neće dati punu saglasnost, da nemaju nikakve veze sa ovim pitanjima, da neće učestvovati u implementaciji tih pitanja.

A zašto to ne uradi Vijeće ministara? Da li se oni kriju upravo iza ova četiri kantona?

Ne mislim da se oni kriju, mislim da oni imaju veliku želju da se usvoji Plan rasta, jer to je na kraju krajeva i dokaz efikasnosti koalicije na državnom nivou, pa samim tim i same Trojke, ali mislim da su bezrazložno ušli u ovaj proces da se sa nivoa kantona odlučuje o ovim pitanjima. Pretpostavljam da je na tome posebno insistirao HDZ. Možda će nekada HDZ nešto trebati pa će kantoni drugi to da blokiraju. Dakle, to uopće nije dobar princip. I moja preporuka Vijeću ministara je da hrabro, profesionalno i stručno preuzme potpunu odgovornost za vođenje procesa u BiH kada govorimo o evropskoj agendi i da ovaj dogovoreni Plan rasta, uključujući Mapu puta, pripremi i pošalje u Brisel kao usvojen dokument, koji ne mora i ne treba imati saglasnost premijera sa nivoa kantona.

Državna koalicija je dogovorila glavnog pregovarača sa Evropskom unijom i bit će rotirajući. Međutim, mogli smo čuti da je problem oko, kako su oni kazali, pregovaračke strukture. Šta znači da to sad ide u paketu? Opet tu SNSD uvjetuje – pregovaračku strukturu sa pregovaračem.

To nije uvjet, to je stvar koju ja podržavam. Da ide u paketu. To je potpuno ispravan pristup. Jer imenovati pregovarača ispred Bosne i Hercegovine, dakle, on nije ispred Vijeća ministara, nego je on ispred Bosne i Hercegovine, a bez pregovaračkog okvira, šta će taj pregovarač zajedno sa svojim zamjenicima raditi, bi bilo potpuno besmisleno.

Ko je sve u toj pregovaračkoj strukturi?

Neće biti predsjednici ni jednog ni drugog entiteta, ali svakako će biti ljudi koji mogu voditi i koji su zaduženi da vode te procese.

Jesmo li mi tender-država?

Ono što se desilo zadnji put je zaista jedna neprihvatljiva nesmotrenost. Oni koji su trebali do kraja da finaliziraju taj proces pripreme samog samita. Mislim da se ovdje išlo prilično neodgovorno u smislu da će se procesi sami razviti, da ne treba obratiti pažnju na svaki dio takvog procesa, ali nanesena jedna velika i diplomatska i reputacijska šteta institucijama Bosne i Hercegovine, prije svega Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, a onda i čitavoj Bosni i Hercegovini.

Je li se mogao Miro Džakula izbjeći da se ne imenuje za direktora Elektroprijenosa Bosne i Hercegovine? Iako je po nekoj rotaciji to mjesto trebalo da pripadne nekom iz bošnjačkog korpusa.

Apsolutno. Ja sam snažni zagovornik toga da to mjesto pripadne nekome iz bošnjačkog korpusa poslije 11 godina vremena provedenog od strane pripadnika hrvatskog naroda na toj poziciji. Mislim da je u tom pravcu sasvim sigurno trebalo ići i ja ne govorim o imenima, ne govorim o kapacitetima tih ljudi i da li će oni raditi dobro ili da li će raditi loše. Naravno, tamo ja ne odlučujem. To sam više puta insistirao i na sastancima Trojke i na sastancima Trojke sa HDZ-om. Za to postoje svjedoci, i lideri Trojke, i gospodin Čović, više puta sam insistirao i više puta sam upravo rekao sve ove argumente.

I zašto se onda popustilo Čoviću?

Čini mi se da je nekada ranije dogovorena raspodjela određenih pozicija i da je po toj ranije dogovorenoj matrici to u konačnici tako i urađeno.

Vi ste preuzeli predsjedavanje Predstavničkim domom Bosne i Hercegovine. Da li očekujete sad u narednom periodu da će dom biti malo aktivniji?

Pa, da bi dom bio u potpunosti aktivan i efikasan mora biti aktivno i efikasno Vijeće ministara. I ja moram reći da smo mi kao Predstavnički dom u potpunosti pratili one materijale koje smo u među vremenu u ovome periodu dobijali od Vijeća ministara. I isto tako moram reći da nije bio dovoljan broj zakona koje smo dobijali od Vijeća ministara. Mislim da je u ovoj godini Vijeće ministara planiralo da usvoji nekih 50-ak zakona, a mi smo možda u proceduru dobili nekih 10 ili 15. Ako ne bude zakona, siguran sam da će zastupnici i klubovi ponovo morati predlagati čitav spektar zakona iz praktičnog programa rada Vijeća ministara.

U parlamentarnu proceduru stigao je zakon koji ste upravo Vi predložili, a tiče se izmjena i dopuna Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, koji se odnosi na otkup kazne do godinu dana. Šta Vas je ponukalo da pošaljete baš ovakve izmjene Krivičnog zakona?

Najviše sam bio ponukan nedavnim događajem kada je jedna javna osoba, svi znamo taj slučaj, riječ je o jednom glumcu, izvršio praktično jednu vrstu seksualnog nasilja i obljube nad maloljetnikom, poslije toga je dobio kaznu zatvora godinu dana, koju je mogao da kupi, platio je to 36.500 maraka i otišao iz Bosne i Hercegovine. Dakle, ja samo predlažem praktično promjenu samo jednog stava ili jedne riječi. U trenutnom zakonu se kaže da će sud omogućiti otkup kazne zatvora do godinu dana, a ja predlažem da se kaže da to sudija, odnosno sud, sudsko vijeće, može tako odlučiti, ali ako vidi da je riječ o povratniku u činjenju krivičnih djela, ako vidi da je riječ o osobi koja bi puštanjem praktično na slobodu ponovila to krivično djelo, ili da na njega ne bi tako nešto utjecalo, da to ne bi bio akt prevencije, da se može odrediti i kazna. Neće ovo utjecati na zatvorske kapacitete i troškove, kako to neko objašnjava, nego se samo za određena djela, kao što je recimo na nivou Bosne i Hercegovine, izazivanje rasne, vjerske i druge netrpeljivosti sa ogromnim štetama, krijumčarenje ljudi, kao što su svi drugi akti protiv čovječnosti itd., da se omogući sudu da se može izreći kazna zatvora, ali bez mogućnosti otkupa.

U Domu naroda imamo malo drugačiji omjer snaga. Više Dodik nije siguran. Kako komentirate Čovićevu izjavu da ga jedino može smijeniti onaj gore i visoki predstavnik?

On sasvim sigurno zna da gospodin Cvitanović nema dovoljno hrabrosti da uđe u proces smjene gospodina Čovića ili u bilo koji proces izrade zakona ili bilo kojeg drugog akta koji nije u potpunosti na liniji sa onim što zagovara Hrvatski narodni sabor. Na prošloj sjednici je pokazan novi omjer snaga. Ja mislim da je to jako dobra činjenica da SNSD više ne može kao taoca držati sve zakonodavne procedure posebno na državnom nivou.

Kako komentirate izjavu gospodina Jandrokovića vezanu za konstitutivnost naroda i nestanak BiH ukoliko te konstitutivnosti ne bude?

Riječ je o neiskrenim prijateljima. Njegovu izjavu komentiram kao vrlo arogantnu, uvredljivu. On nije takve izjave davao kada je bio u Sarajevu, ali na neki način kad je otišao u zapadnu Hercegovinu, vjerovatno potaknut ili na neki način osnažen ambijentom u kojem se vjerovatno našao, on je našao za shodno da daje izjave koje su na fonu recimo jednog Milanovića koji je na najprimitivniji način vrijeđao Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake, što ćemo zapamtiti, što nikada nećemo zaboraviti jer on će proći, a Bosna i Bošnjaci u BiH će ostati. Tako da ne vidim svrhu ovoga što je rekao gospodin Jandroković, ta njegova izjava nas nije prepala, ona nama praktično ništa ne znači, sa njom ništa neće postići, nikako, bilo koji proces o kojem on zamišlja, neće biti unaprijeđen.

Je li NIP jedinstven ili je podijeljen na troje?

Često mi postavljaju to pitanje. U nekim internim ili razgovorima sa mojim kolegama iz drugih stranaka ja uvijek postavim pitanje – koja politička partija u BiH je apsolutno jedinstvena i monolitna. To nije nikako sukob između određenih funkcionera u NiP-u ili njihovo postavljanje u funkciju vođe bilo koje funkcije, grupe, unutar NIP-a. Dakle, završeni su lokalni izbori, to je krenulo poslije lokalnih izbora, treba priznati da rezultati na nivou nekih kantona, posebno Kantona Sarajevo, a opet posebno na nivou četiri gradske općine, nisu onakvi kakvi smo očekivali. Za to postoje i opravdani i objektivni i subjektivni razlozi, i objektivni i subjektivni nivo odgovornosti. Ja ne vidim tu sukobe između ličnosti, vidim sukob samo između logike i matematike na jednoj strani, i onih koji ne priznaju niti tu logiku, niti realne činjenice, niti matematiku. Ako postoji općina na nivou grada Sarajeva, unutar ove četiri općine, čiji su rezultati 60% slabiji u odnosu na prethodne lokalne izbore, i ako neko kaže da je to okej, i da to ništa ne treba mijenjati i da treba nastaviti sa istim sistemom rada, onda je to za mene apsolutno neprihvatanje realnosti, neprihvatanje matematike i logike. Kao što Einstein kaže, definicija gluposti je da isti postupak ponavljate, a očekujete drugi rezultat. Oni koji u NiP-u misle da stvari treba promijeniti, dakle, ne samo na razini NiP-a, čini mi se da neke promjene moraju imati i druge stranke Trojke, ali svakako nam trebaju i određene korektivne promjene i na nivou Vlade kantona, a posebno u javnom sektoru, unutar javnih komunalnih preduzeća, onda se oni od strane onih koji bi da zadrže svoje pozicije, svoje stolice i pozicije moći, proglašavaju nekim frakcionaštvom. Dakle, ne postoji frakcionaštvo, postoje činjenice, izborni rezultati, matematika i logika.

Visoko.ba/federalna.ba