Žrtve seksualnog nasilja u ratu predugo čekaju na zakon

Žrtve ratne torture u Bosni i Hercegovini i dalje čekaju na državni zakon koji bi zajednički tretirao njihova prava. Dok se to ne desi, svoja prava traže zasebnim zakonskim rješenjima, kao što je slučaj sa žrtvama seksualnog nasilja u ratu, koje u Brčkom predugo čekaju na zakon koji bi odgovorio njihovim potrebama.

Adila Suljević na čelu je multietničkog Udruženja žena za pomoć žrtvama i preživjelim seksualnog nasilja u ratu „Suze“ Brčko. I pored konstantnog rada na osnaživanju žena da progovore o svojim traumama, mnoge od njih i dalje šute.

„Šutnja je nešto najgore. Zašto šutnja? Šutnja je nastala iz stigme. Jako velika je stigma, nažalost u našem društvu. Diskriminacija. I žene se povlače u svoju tišinu, i eto samo tako i svojih puteva tišine očekuju šta će biti”, kaže Suljević.

Prije dvije godine, formirana je radna grupa čiji je cilj da evaluira primjenu odluke o civilnim žrtvama rata u Brčko distriktu, te da kreira zakonsko rješenje kojim će biti definisana prava i obaveze prema ovoj kategoriji stanovništva. Izrada nacrta zakona je u završnoj fazi i uskoro bi se trebao naći pred zastupnicima u brčanskoj Skupštini.

„Zakonskim rješenjima trebamo da odgovorimo prvenstveno na potrebe žrtava. Njihovo pravo na reparacije jeste pravo i nije privilegija, i to je nešto čime se trebamo rukovoditi. Dakle, postoji obaveza države BiH i njenih administrativnih jedinica da garantuju čitav set različitih prava, mjera reparacije”, istakla je Adrijana Hanušić Bećirević, viša pravna savjetnica Trial International bih.

Cilj je olakšati njihov svakodnevni život. Predugo čekaju na zakonsko rješenje koje bi jasno odgovorilo na potrebe žrtava seksualnog nasilja u ratu.

„Prije svega mi tu govorimo o jasno definisanom pravu na psihološku podršku. Izražena je i prijeka potreba za banjskom rehabilitacijom, koju su i stručnjaci i same žrtve prepoznali kao jedan ključan aspekt i vid za poboljšanje njihovog trenutnog stanja”, navodi Amina Hujdur, saradnica za komunikacije Trial International BiH.

„Žalosno je što je raznih zakona prošlo i primjenjuju se, zakon o životinjama itd. Ali ovo društvo ne može da shvati nas i razumije, ili neće da razumije, i da nas podrži da uđemo u taj zakon”, dodaje Suljević.

Već tri puta je propalo usvajanje državnog zakona koji bi zajednički tretirao prava žrtava ratne torture, te je očigledno da ne postoji politička volja da se to uradi, smatraju naše sagovornice. Harmonizacija postojećih zakonskih propisa između entiteta i Distrikta predstavlja trenutno jedinu moguću opciju za pomoć žrtvama. Nije dovoljno. Jer ove žene svakog dana žive sa svojim sjećanjima koja su sve samo ne lijepa.

Visoko.co.ba/federalna.ba