Zloupotrebe HDZ-a i SNSD-a potvrda potrebe redefinisanja Doma naroda

U formalnim okolnostima, sjednica nije ni održana, jer za to nije bilo kvoruma niti je bio usvojen dnevni red sa jednom tačkom – pomenutim prijedlogom, koji je u proceduru uputilo pet parlamentarnih stranaka: SDA, SBB, SDP, DF i Naša stranka.

Gdje i kada su Bradara i Puzigaća potpisali akt?

Konfuzija je uzrokovana informacijom da su predsjedavajuća i dopredsjedavajući Doma naroda FBiH Lidija Bradara (HDZ BiH) i Drago Puzigaća (SNSD) potpisali akt kojim je Prijedlog zakona o izbornim jedinicama proglašen štetnim po vitalni nacionalni interes Hrvata.

Ovu informaciju potvrdila je novinarima predsjedavajuća Bradara, dok je dopredsjedavajući Puzigaća kazao da je potpisao akt kojim se konstatuje da on smatra kako zakon potpada pod pitanje vitalnog nacionalnog interesa. Dakle, nije rekao da smatra da je predloženo zakonsko rješenje štetno po vitalni interes Hrvata i/ili pak Srba, budući da je ispred Kluba ovog naroda imenovan na poziciju dopredsjedavajućeg Doma naroda FBiH.

Akt koji su Bradara i Puzigaća potpisali juče nije predstavljen delegatima, budući da sjednica nije održana. Kako Vijesti.ba saznaju, delegatima je ovaj dokument dostavljen jutros putem e-maila.

Stoga je prvo otvoreno pitanje gdje i kada su se Bradara i Puzigaća usaglasili da predloženo zakonsko rješenje označe kao štetno po vitalni nacionalni interes. Poslovnikom je definisano da će dva člana rukovodstva Doma naroda, u konkretnom slučaju predsjedavajuća i dopredsjedavajući, u roku od sedam dana potpisati akt u kojem kažu kako određeni zakon smatraju štetnim po vitalni nacionalni interes. No, nije precizirano u odnosu na šta je dat rok od sedam dana, odnosno da li je to od sazivanja sjednice Doma naroda ili od momenta kada zakon bude usvojen.

Drugo otvoreno pitanje je kako je moguće da Bradara i Puzigaća kažu da je Prijedlog zakona o izbornim jedinicama štetan po vitalni nacionalni interes, kada se o samom Prijedlogu nije izjasnio Dom naroda, odnosno ovaj zakon nije usvojen.

U svakom slučaju, pomenuti dvojac ne može na sebe preuzeti ulogu Ustavnog suda FBiH, koji je jedini nadležan da utvrdi da li je zakonom narušen vitalni interes jednog naroda. Jedina njihova mogućnost jeste da zatraže da se zakon razmatra po proceduri zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

Šta kaže Poslovnik?

Poslovnikom o radu Doma naroda Parlamenta FBiH uređena su dva moguća načina na koji se određeni zakon može razmatrati po proceduri zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

Na prvi scenario se bh. javnost, uslovno rečeno, navikla. U slučaju da dvije trećine delegata u klubu jednog naroda bude protiv zakona ili zahtijeva da se taj zakon razmatra po proceduri vitalnog nacionalnog interesa, zakon će biti uvršten u dnevni red sjednice Doma naroda.

Ako zakon dobije prostu većinu, a u jednom od klubova naroda dvije trećine delegata budu protiv zakona, on se upućuje na Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa pri Ustavnom sudu FBiH, koje u roku od sedam dana procjenjuje da li je povrijeđen vitalni nacionalni interes.

Prema drugom scenariju, ukoliko najmanje dvoje iz rukovodstva Doma naroda, dakle predsjedavajući i dopredsjedavajući ili dva dopredsjedavajuća, zatraže da se zakon razmatra po proceduri zaštite vitalnog nacionalnog interesa, zakon će biti uvršten u dnevni red sjednice Doma naroda. No, kakva je dalja procedura Poslovnikom nije propisano. Dakle, postoji pravni vakum i procedura nije dorečena, iz čega proizlaze proizvoljna tumačenja.

Klasična zloupotreba položaja

Doktor političkih nauka Slaven Kovačević mišljenja je da su Bradara i Puzigaća u ovom slučaju zloupotrijebili položaj predsjedavajuće i dopredsjedavajućeg Doma naroda, kako bi zaštitili interese HDZ-a BiH i SNSD-a, odnosno interese predsjednika ovih stranaka Dragana Čovića i Milorada Dodika iz okvira tzv Plana B.

“Sve što su Bradara i Puzigaća uradili, nema veze sa pravnom naukom i prcedurama. Riječ je o zloupotrebi procedura i zloupotrebi instituta vitalnog nacionalnog interesa kako bi se nešto blokiralo, a posebno što njih dvoje znaju da Poslovnikom Doma naroda nije precizirano šta će se dešavati usljed pravnog vakuma, odnosno ukoliko predsjedavajuća i dopredsjedavajući zatraže da se zakon razmatra po proceduri zaštite vitalnog nacionalnog interesa”, ističe Kovačević u razgovoru za Vijesti.ba.

On ističe da je potez dopredsjedavajućeg Puzigaće najbolji pokazatelj međunarodnoj zajednici, Delegaciji EU u BiH, OHR-u i Venecijanskoj komisiji, kako je neophodno redefinisati ulogu Doma naroda FBiH.

“Potez Puzigaće je klasična zloupotreba instituta vitalnog nacionalnog interesa, jer on kao pripadnik srpskog štiti interes hrvatskog naroda. Tako nije zamišljen Dom naroda FBiH”, dodaje Kovačević.

On naglašava i kako je očigledno da HDZ BiH ne brine o pitanjima zaštite nacionalnog interesa Hrvata, jer se protivi zakonskom rješenju koje bi omogućilo popunu svih klubova naroda u federalnom domu naroda.

“Uprkos tome, HDZ BiH pokreće pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa, ali o tome nije riječ. Radi se o vitalnom interesu HDZ-a BiH, koji želi dobiti polugu da uvijek bude pregovarač u formiranju vlasti, a to je bitna razlika u odnosu na stvarnu zaštitu vitalnog nacionalnog interesa”, pojašnjava Kovačević.

Izlazne varijante

Ovaj doktor političkih nauka izlaz iz prouzrokovane konfuzija vidi na dva načina. Prvi je smjena Drage Puzigaće sa funkcije dopredsjedavajućeg Doma naroda, koju su inicirala četiri delegata Kluba Srba. Oni su juče zatražili da se ovo pitanje nađe na dnevnom redu redovne sjednice Doma naroda FBiH, koja je zakazana za 26. juli.

“Potrebno je naglasiti da se na smjenu dopredsjedavajućeg Puzigaće ne može istaći zahtjev za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa iz kluba naroda kojem on ne pripada”, kaže Kovačević.

Na pitanje Vijesti.ba da li njegovu eventualnu smjenu mogu zaustaviti Bradara, kao predsjedavajuća, ili dvije trećine Kluba Hrvata, na način da konstatuju razrješenje dužnosti Puzigaće sa funkcije dopredsjedavajućeg potpada pod pitanje vitalnog nacionalnog interesa, kao što je to sam Puzigaća uradio u slučaju Prijedloga zakona o izbornim jedinicama, Kovačević navodi da bi to bila zloupotreba položaja iz člana 383 Krivičnog zakona FBiH.

“Ne može Bradara ili dvije trećine Kluba Hrvata tražiti zaštitu vitalnog nacionalnog interesa za Klub Srba. To je pitanje za Klub Srba. Pošto je Puzigaća na poziciju dopredsjedavajućeg došao iz Kluba Srba, koji traži njegovu smjenu, Bradara i dvije trećine Kluba Hrvata se ne mogu miješati. Ako ipak posegnu za tim, to će biti dodatna potvrda međunarodnoj zajednici da se Dom naroda zloupotrebljava, kao i pitanje vitalnog nacionalnog interesa, kako bi se ustanovili nečiji politički ciljevi. Uostalom, ukoliko Puzigaća bude smijenjen, a bude smatrao da je oštećen, ima sud kojem se može obratiti”, navodi Kovačević.

Osim smjene dopredsjedavajućeg Puzigaće, on ističe da bi za građane FBiH bilo korisno da se u Domu naroda pokrene procedura za autentičnim tumačenjem Poslovnika.

“Pošto je Dom naroda donosilac Poslovnika, on treba dati tumačenje šta se dešava ukoliko dvoje iz rukovodstva zatraže da se zakon razmatra po proceduri zaštite vitalnog nacionalnog interesa, dakle na koji način će se taj zakon razmatrati i šta će se dešavati dalje u proceduri”, navodi Kovačević.

Da bi se pokrenula procedura za autentičnim tumačenjem, Dom naroda treba da prostom većinom usvoji akt u kojem će konstatovati problem, odnosno šta kaže Poslovnik u konkretnom slučaju. Nakon toga, ovaj akt se upućuje na objavu u Službenom glasniku.

Autentično tumačenje Poslovnika tačno bi se utvrdile procedure u konkretnom slučaju, ali i izbjegla proizvoljna tumačenja nastala usljed nedorečenosti pravila i pravnog vakuma.

vijesti.ba/visoko.ba