Iako je do narednih Općih izbora ostalo oko godinu dana, predizborna politička kampanja uveliko je počela. Stranke saopćenjima i konferencijama za medije jedne druge stalno napadaju i diskreditiraju.
Paralelno s tim, angažiran je određeni broj internet trolova koji putem društvenih mreža s jedne strane pišu hvalospjeve o određenoj političkoj stranci ili pojedincu, dok s druge strane komentarima, osnivanjem posebnih grupa i stranica unutar društvenih mreža nastoje omalovažavati i diskreditirati protivnike.
Internet trolovi, prema definiciji, su osobe koje svojim komentarima i prilozima nastoje izazvati što veće i žešće reakcije drugih korisnika interneta ili društvenih mreža. Često namjerno “miniraju” određene teme i namjerno poremete diskusiju.
Botovi su obično ljudi koji se kriju iza lažnih profila i služeći se komentarima na društvenim mrežama, pokretanjem određenih grupa i stranica nastoje promovirati određenu političku opciju i diskreditirati, odnosno omalovažavati političke protivnike.
Društvene mreže pravu snagu pokazale su tokom američkih izbora 2016. godine kada je Donald Trump pobijedio ispred protukandidatkinje Hillary Clinton. Armija trolova i botova radila je za Trumpov tim putem Twittera, Facebooka, Google+ i drugih mreža. Danas kruži mišljenje da je Twitter upravo najjači Trumpov medij.
Sve je to nagnulo kompaniju Google da promjeni osnovu svog pretraživačkog algoritma i na taj način ukloni štetnu propagandu, lažne vijesti (fake news) i teorije zavjere sa prvih rezultata pretraživanja.
U Kini odavno postoji Stranka 50 centi (wumao dang), odnosno riječ je o grupi komentatora koji dobivaju pola yuana – ili 50 centi – za svaki komentar koji bi ostavili. Od tada je plaćanje komentatora na Internetu postala ustaljena praksa kineske vlade. Nedavno istraživanje s Harvarda pokazalo je da kineske vlasti na Internet plasiraju 448 miliona lažnih komentara godišnje.
Ruski trolovi bili su slavni mnogo prije nego što je Donald Trump otkrio Twitter. Glasine o propagandi na blogovima i u chat sobama potječu još iz 2003. godine. Većina je povezana s kompanijom Internet Research Agency (Agencija za istraživanje interneta). Vjeruje se da je to jedna od kompanija koja obučava i plaća trolove da vrijeđaju domaće i strane neprijatelje. Prema nekim otkrivenim dokumentima, zapošljavaju više od 600 ljudi širom Rusije. Od zaposlenika se očekivalo da komentariju vijesti 50 puta dnevno.
Kako je za Radiosarajevo.ba izjavio medijski strateg u komunikacijskoj agenciji Fabrika Zlatko Ganić, postoje dva tipa botova – programerski botovi i ljudi koji pišu određene stvari i temu vuku na svoju stranu, te da tim ljudima ne treba vjerovati, jer su plaćeni da to pišu.
Naveo je da su programerski botovi napravljeni s jasnim ciljem i da mogu prikupljati informacije o korisnicima ili raditi “engagement”, tj, privlačiti nove korisnike.
Profesorica na Odsjeku komunikologije na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Lejla Turčilo za Radiosarajevo.ba je izjavila da se političke stranke i kandidati primarno služe društvenim mrežama kako bi dospjeli u mainstream medije.
“Internet dođe kao prečica do medija. Svoje propagandne poruke kandidati i stranke pažljivo biraju kada će biti objavljene. Uglavnom je to nedjeljom poslijepodne, kada se zna da klasični mediji nemaju nekog posebnog sadržaja i znaju da će tada dospjeti u vijesti na televiziji, radiju ili u štampi”, navela je Turčilo.
Prema njenim riječima, internet trolovi u svrhu promocije političkih stranaka su se intenzivirali posljednje tri ili četiri godine.
“Kod nas imate slučaj da jedan kandidat objavi status, potom ispod ide čitav niz hvalospjeva od istomišljenika koji se ne bave konkurencijom, nego se bave bukvalno hvaljenjem tog nekog koji je postavio taj status. Čini mi se da je upravo cilj na takav način dospjeti u mainstream medije”, rekla je naša sagovornica.
Na pitanje da li su internet trolovi i botovi neka vrsta novog zanimanja, Turčilo je kazala da nije dobro upoznata s tim ali da se oni mogu vidjeti po temama na kojima diskutiraju.
“Dvadesetak istih ljudi komentiraju sve moguće statuse i teme. Ne mora profit biti uvijek finansijske prirode. Ne morate ljude plaćati novcem da bi nešto komentirali. Vrlo često je nagrada za takvo ponašanje politička pozicija, ili ta neka vrsta oduživanja tog duga na neki drukčiji način”, kazala je Turčilo.
Dodaje da su sve političke kampanje u posljednjih 25 godina zasnovane na strahu.
“Taj strah ogleda se u strahu od drugih, od ekonomske krize, uništenja nacije. Takav strah generira politički profit i zbog toga na društvenim mrežama je najstrašniji govor mržnje, prijetnje, uvrede, huškanja i diskriminacija. To je nešto što produbljuje strah jednih od drugih I definitivno donosi političke poene”, zaključila je Turčilo.
Radiosarajevo.ba / Visoko.co.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.