Popularnost hrane bez glutena raste, ali velik broj ljudi nije svjestan da je oboljelima od celijakije, autoimune bolesti uzrokovane reakcijom na gluten, provjerena bezglutenska hrana jedini lijek kojeg se moraju držati cijeli život kako ne bi razvili ozbiljne komplikacije.
Međunarodni dan celijakije obilježava se 16. maja s ciljem podizanja svijesti o toj vrlo teškoj kroničnoj bolesti. Celijakija je česta bolest koja pogađa jednu do dvije, od stotinu osoba diljem Europe. Od nje obolijevaju podjednako i muškarci i žene svih dobnih skupina.
Oboljelima je uzimanje hrane s glutenom – proteinom koji je sastavni dio pšenice, ječma i raži, okidač za kronično oštećenje i upalu sluznice tankog crijeva.
Ima širok raspon simptoma, od blagih do vrlo teških: migrena, nadutost, mučnina, plinovi, proljev i/ili zatvor, umor, afte u ustima, plikovi na koži, iznenadni ili neočekivani gubitak težine, pretilost, anemija, slabija plodnost, impotencija, srčane tegobe, slabije kosti i druge. Ako se ne liječi, može dovesti do bolesti mnogih organa, anemije, osteoporoze i neuroloških stanja poput glutenske ataksije i neuropatije, ali i tumora i raka.
Zbog šarolikosti simptoma, ali i izostanka istih, liječnicima nije lako prepoznati uzrok tegoba i celijakija često ostane nedijagnosticirana, a pacijentu se postavi i po više krivih dijagnoza.
Procjenjuje se da samo do 25 posto oboljelih ima postavljenu medicinsku dijagnozu.
Hrana kao lijek
Jedini je lijek zdrav način života i doživotna striktna bezglutenska prehrana što zahtijeva promjenu načina života i prehrane. Oboljeli iz prehrane moraju izostaviti sve gotove prehrambene proizvode koji sadrže gluten, ali i drugu hranu za koju nije sigurno sadrži li gluten u tragovima.
Gluten se koristi kod izrade hrane mnogih grupa namirnica jer dobro povezuje i stabilizira sastojke i arome.
Problematični mogu biti svi industrijski proizvodi. I oni koji su napravljeni od sirovina koje prirodno ne sadrže gluten, kao i proizvodi koji na deklaraciji nose riječi da ne sadrže gluten ili čak znak prekriženog klasa.
Zbog potpuno odvojenog načina proizvodnje i posebne sirovine te kontrola, bezglutenske namirnice su višestruko skuplje od ‘glutenskih’.
U restoranima i trgovinama bezglutenska hrana često se uparuje s ostalim proizvodima ‘zdrave hrane’, veganskom te vegetarijanskom hranom. Pri tome je važno napomenuti da bezglutenska hrana nije nužno zdravija opcija za zdrave osobe.
Informiranje potrošača o prisustvu glutena u hrani uređeno je uredbama Europske komisije koje se provode kroz Zakon o informiranju potrošača o hrani, a za njihovo kršenje predviđene su kazne. Tako je navod ‘bez glutena’ dopušteno navesti samo ako je sadržaj glutena u hrani kao gotovom proizvodu manji od 20 mg/kg.
Što znači živjeti s celijakijom?
Kao najveći problem oboljeli ističu visoku cijenu i (ne)dostupnost sigurnih i označenih prehrambenih proizvoda i lijekova, pogotovo u manjim sredinama gdje je sužen izbor.
Objašnjavaju da im nije preporučljivo otići u slastičarnu ili restoran jer ugostitelji nedovoljno razumiju problem križne kontaminacije, a specijaliziranih nema dovoljno. Zbog kontaminacije teško vjeruju čak obitelji i prijateljima oko pripreme hrane.
Roditelji su upozorili da se brinu za zdravlje svoje djece u vrtićima i školama, pogotovo kada idu na školske izlete. Problem su i studentski domovi i menze, domovi za starije, hoteli, pa čak i liječenje u zdravstvenim ustanovama jer osoblje nije dovoljno educirano i vrlo često nije osigurana sigurna bezglutenska opcija.
Ako se osjećaju loše, oboljeli preispituju što su sve jeli i sumnjaju u svaku interakciju. I naizgled trivijalne stvari poput poljupca predstavljaju problem ako je osoba netom prije pojela nešto ‘glutensko’.
Frustrira ih kada stalno moraju objašnjavati zašto nešto ne smiju jesti, a ljudi im pak, iz neinformiranosti, govore da izmišljaju probleme te da im zapravo ‘nije ništa’, za što djelomično krive i popularnost bezglutenske hrane.
Život s kroničnom bolešću može se odraziti i na mentalno zdravlje. Novooboljeli se često osjećaju izostavljeno, izolirano, anksiozno ili ograničeno.
Visoko.co.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.