SvijetŽene u crnom u Beogradu obilježile 27. godišnjicu genocida u Srebrenici

Žene u crnom u Beogradu obilježile 27. godišnjicu genocida u Srebrenici

Nevladina organizacija Žene u crnom (ŽUC) održala je večeras na centralnom beogradskom Trgu Republike stajanje u crnini sa šutnjom povodom 27. godišnjice genocida u Srebrenici prilikom koga je izvedena i scenska akcija “Srebrenica – ime genocida”.

Pored velikog transparenta “Srebrenica – ime genocida”, aktivistkinje i aktivisti ŽUC-a držale su i desetak manjih na kojima je bila ispisana cifra 8.372 i tri tačke.

Bili su istaknuti i transparenti “Uklonite mural ratnog zločinca Ratka Mladića!” i “Pamtimo!”.

Aktivistiknje i aktivisti ŽUC-a nosili su i ispisane poruke na kojima je između ostalog pisalo: “Haški tribunal je osudio na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici Ratka Mladića, Zdravka Tolmira, Ljubišu Bearu i Vujadina Popovića”, “Evropski parlament je 15. 1. 2009. godine proglasio 11. juli Danom sjećanja na genocid u Srebrenici”, “U genocidu je učestvovalo više od 20.000 pripadnika srpskih oružanih formacija”, “Genocid u Sreberenici je izvršen uz direktnu podršku režima iz Srbije” i “Svi autobusi za deportacije bili su iz Srbije: 7. juli – Šabac, Strela – Valjevo i Raketa – Užice”.

Tokom skupa u glavnom gradu Srbije umjetnički kolektiv “Škart” izveo je i scensku akciju “Srebrenica – ime genocida”.

U saopštenju povodom obilježavanja genocida Žene u crnom su navele da je genocid u Srebrenici najveći ratni zločin nakon Drugog svjetskog rata u Evropi i istakle da je režim nekadašnjeg predsjednika Srbije i SR Jugoslavije Slobodana Miloševića saučesnik genocida time što je pružio “ogromnu političku, vojnu i logističko-finansijsku pomoć” Vojsci Republike Srpske.

Žene u crnom podsjetile su da je u Haškom tribunalu, van svake sumnje, dokazana individualna krivična odgovornost “velikog broja pripadnika srpskih oružanih formacija i političkih institucija” koje su djelovale “u duhu ostvarenja teritorijalnog projekta Velike Srbije”, dodajući da je genocid u Srebrenici dio tog projekta.

Navedeno je da je u Srbiji na dijelu “ne samo kontinuitet poricanja, već i slavljenja ratnih zločina i zločinaca”.

Naglašeno je da su u Srbiji na vlasti “podstrekači i sljedbenici politike ratnih zločina na čelu s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, ponosni na sve zločine počinjene u naše ime” i da zbog toga nema pravde za žrtve.

“U Srbiji je na dijelu državna politika negiranja genocida. Tome najviše doprinosi uporno odbijanje predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića da zločin u Srebrenici imenuje genocidom. U tome ga slede ne samo pripadnici režima, nego i značajan dio opozicije. U skoro svim institucijama ključnu ulogu imaju obožavaoci ratnih zločinaca i negatori genocida”, navele su Žene u crnom.

Dodaje se da se murali koji slave ratnog zločinca Ratka Mladića nalaze po cijeloj Srbiji čime se režim “potpuno razotkrio”, jer ni do sada nikada nije osuđivao ratne zločince, “a sad ih otvoreno podržava i štiti”.

Uz ocjenu da murali “nisu samo čin rehabilitacije” Mladića već i “simbol zvanične ideologije države Srbije”, Žene u crnom zahtijevaju da se prizna genocid u Srebrenici, prvenstveno kao poštovanje dostojanstva žrtava, “a ne samo kao jedan od preduslova na putu Srbije ka pristupanju Evropskoj uniji”.

Od predsjednika i svih drugih predstavnika države Srbije traži se da prestanu s negiranjem genocida i svih drugih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini i šire, ali i da se negiranje genocida i svih zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina kvalifikuje kao krivično djelo.

Žene u crnom traže da se 11. juli proglasi Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, da se uklone murali koji slave ratnog zločinca Mladića i da Srbija “odustane od politike izazivanja regionalne nestabilnosti miješanjem u unutrašnja pitanja susjednih država, prije svega Bosne i Hercegovine”.

Skup je prošao bez incidenata, uz nekoliko verbalnih provokacija, a osiguravao ga je kordon uniformisane policije, ali i policajci u civilu.

Visoko.ba/federalna.ba/AA


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE