Na današnji dan, 17. septembra 1921. godine Fudbalski klub Željezničar je odigrao prvu zvaničnu utakmicu protiv gradskog rivala Sašk Napretka.
Ovaj datum se smatra rođendanom kluba, a ideju o osnivanju dao je mladi željeznički radnik Dimitrije Dimitrijević, već 1920. godine svom kolegi mašinovođi, Ludvigu Lepleu. Uz Stjepana Katalinića, oni formiraju inicijativni odbor, iz čijeg jezgra nastaje i prva uprava kluba, na čijem čelu se našao diplomirani inženjer građevinarstva, Austrijanac po rođenju, Mađar po narodnosti, Hinko Tegzeš.
U osnivanju svog kluba veliki doprinos dali su svi radnici Željeznica. Ipak, tadašnje društveno-političke okolnosti nisu išle na ruku osnivanju radničkog kluba. Uprkos svemu, i te administrativne prepreke su prevladane te je Željezničar nakon višemjesečnog čekanja na molbu za prijem u Podsavez, uz uvjet odigravanja dvije utakmice, primljen za punopravnog člana objavom u “Večernjoj pošti” u ponedjeljak 19. septembra 1921. godine.
Već prva utakmica, odigrana kao uvjet za prijem, protiv SAŠK-a, bez obzira na negativni rezultat 1:5, nagovijestila je jednu prelijepu sportsku priču koja i danas traje. A da prva utakmica bude uzbudljiva u samom početku pobrinuo se inicijator osnivanja kluba Dimitrije Dimitrijević, koji je postigao prvi zvanični pogodak u historiji kluba.
Željezničar postaje punopravni član Fudbalskog podsaveza i uvršten je u Drugi razred zajedno sa ŠK Špartom, ŠK Trojom i ŠK Barkohbabom, gdje se takmiči do sezone 1926/27, kada ulazi u Prvi razred sarajevskog podsaveza i tamo se takmiči sve do Drugog svjetskog rata.
U stoljeću postojanja Željezničar je osvojio sedam naslova prvaka države. Prvu u sezoni 1971./72. kada su postali prvaci nekadašnje Jugoslavije. Od stjecanje nezavisnosti Bosne i Hercegovine Željezničar je osvojio šest titula prvaka. Prva u 1998. godine u nezaboravnoj utakmici na Olimpijskom stadionu Asim Ferhatović Hase kada je Željezničar u posljednjim trenucima savladao gradskog rivala Sarajevo pod vodstvom Envera Hadžiabdića.
Svih narednih pet titula 2001., 2002., 2010., 2012. i 2013. godine Željo je osvojio pod vodstvom trenera Amara Osima, koji je i šest puta osvojio kup i 3 puta superkup Bosne i Hercegovine. Najveći uspjeh na međunarodnoj sceni Željezničar je ostvario u sezoni 1984./85. Te sezone Željezničar je pod vodstvom Ivice Osima bio nadomak završnice Kupa UEFA, a do finala su ga dijelile dvije minute.
Željezničar od 1953. godine svoje domaće utakmice igra na stadionu Grbavica u istoimenom sarajevskom naselju. Stadion je tri puta obnovljen, a ratnih devedesetih bio je totalno devastiran i treninzi su odvijali po fiskulturnim salama opkoljenog Sarajeva. No i u takvim teškim uvjetima Željo je opstao i iznjedrio jednog od najboljih bh. fudbalera svih vremena Edina Džeku.
Današnji kapacitet popularne Doline Ćupova iznosi 13.449 sjedećih mjesta, a prije svake utakmice vjerni navijači Želje pjevaju kultnu pjesmu Grbavica, kao i himnu Mi smo Željini, Željo je naš.
Federalna televizija je prošle 2021. godine, na stoti rođendan Željezničara napravila dokumentarni film „Željina stotka“, koji je nedavno dobio posebno priznanje na Festivalu sportskog filma „Zlatibor 2002“, kao i dokumentarac „Škija“ koji govori također o legendama Želje, Josipu Katalinskom. Dokumentarac o stoljeću Želje, uz pisak lokomotive, započinje čuvenim riječima nedavnog preminulog legendarnog Ivice Osima, a koje su i ispisane u tunelu stadiona Grbavice i zauvijek podsjećaju sve nadolazeće generacije.
„Jednom Željeznicar, uvijek Željezničar“.
Federalna.ba / Visoko.co.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.