‘Želi li neko kupiti?’: Turska lira pada, trgovci iščekuju bolje dane

Jutarnja svjetlost prodire kroz krovove u tanku uličicu obasjanu suncem na istanbulskom Velikom bazaru, a trgovci valutama koji predstavljaju vođu turske ekonomije pristižu. Svaki od njih drži najmanje dva mobilna telefona, uz šolje gorkog turskog čaja i paklice cigareta. Na obližnjoj platformi nalaze se hrpe mobilnih telefona, spremnih za trgovinu valutama.

Raspoloženje je opipljivo napeto, dok se trgovina otvara i cijela gomila koja ispunjava uličicu brzo se pretvara u bjesomučni rat nadmetanja.

“Da li neko kupuje dolare?” viče muškarac u sportskoj jakni Galatasaraya dok se naslanja na 500 godina star kameni zid bazara. “Kupiću, ali samo večeras”, viče drugi. „Spreman sam da kupim dolare u 14:00 – neko želi da kupi? 14:00 neko?” viče treći trgovac.

“Postoji problem likvidnosti. Ljudi pokušavaju da prodaju, ali ne mogu pa postaje napeto”, promrmlja trgovac zlatom po imenu Erdal dok posmatra izbezumljenu gomilu, prije nego što se vraća na tržište zlata u sljedećoj uličici kada počinje da trguje.

U tri sedmice otkako je turski predsjednik, Recep Tayyip Erdoğan, ponovo izabran da započne svoju treću deceniju na čelu i nakon prvog kruga izbora srednom maja, agencija Fitch procjenjuje da je vrijednost lire u odnosu na dolar pala za 16%.

Zemlja se izvlači iz duboke ekonomske krize. Lira je prije dvije godine prepolovila vrijednost, a inflacija je službeno na 39,59%, iako nezvanične procjene turske Grupe za istraživanje inflacije govore o više od 100%.

Ekonomisti iz Bloomberga procijenili su prošlog mjeseca da su turske vlasti potrošile 177 milijardi dolara na podršku liri otkako je pala u decembru 2021. Investiciona banka Goldman Sachs je ubrzo nakon izbora primijetila da lira pala dalje i brže nego što su očekivali, premašivši rekordno niske vrijednosti od 20 za dolar. Kako su trgovci valutama stigli na Grand Bazaar, lira je trgovala još niže. “Trenutno je to oko 23,5 lira za dolar, ali postoje kompanije koje trguju po 25-30 za dolar kao ulaganje u budućnost, a to pogoršava stvari”, govori Erdal, naslonjen na poderanu kožnu kancelarijsku stolicu u oblaku dima cigareta čekajući da se otvori tržište zlata. Iznad glave, oko spleta električnih žica koje su zaklanjale oslikane kamene lukove bazara drugi se trgovac nagnje kako bi uglancao metalna slova iznad trgovine.

Stvari su bile grozne prije izbora, rekao je Erdal, dok su gomile ljudi nervoznih zbog ekonomije hrlile na bazar kako bi promijenile svoj novac u dolare. Prema turskom finansijskom izdanju Ekonomim, turska centralna banka usred velike nestašice deviza koja i danas traje je sama prevezla 5 milijardi lira na Grand Bazaar kako bi ih zamijenila za dolare. Sada, u čudnom stanju suspendirane animacije, trgovci i zemlja čekaju da vide kako bi nova vlada mogla promijeniti kurs prema ekonomiji prije dugo očekivanog sastanka centralne banke 22. juna.

Erdalova nesklonost valutnim špekulantima nije spriječila njega ili druge trgovce da odluče privatno investirati koristeći svoje znanje o tržištu. „Prije nekoliko sedmica znali smo da će cijena dolara porasti, pa smo se pripremili i investirali u skladu s tim“, kaže on. “Kada je prije izbora vrijedilo 18 ili 19, mi smo kupovali dolare. Kad bude 30, prodaću. Trenutno samo čekam.”

Trgovci mudro klimaju glavom na spominjanje ministra finansija Mehmeta Şimşeka, čije je ponovno imenovanje u Erdoganov kabinet trebalo da signalizira pomak ka ortodoksnijim ekonomskim politikama, kao i prestanak vlade koja koristi rezerve za podršku liri. Şimşekov glavni zadatak, zajedno s novom guvernerkom centralne banke, Hafize Gaye Erkan, jeste kako se čini, uvjeriti Erdoğana u očajničku potrebu za podizanjem kamatnih stopa u cilju borbe protiv inflacije.

“Vjerujem da Şimşek treba da podigne kamatne stope – ali to možda neće biti dovoljno. Treba nam povećanje od najmanje pet posto”, kaže trgovac Cafer Deniz. Drugi, posebno ekonomisti iz JPMorgana, kažu da će doći do daleko većeg porasta od 25% od 22. juna ili čak ranije“. Međutim, Deniz vjeruje da bi ministar finansija mogao postepeno podizati kamatne stope kako ne bi uplašio predsjednika, koji je dugo govorio o svom ekscentričnom uvjerenju da više kamate izazivaju (umjesto da obuzdavaju) inflaciju opisujući se u nedavnom predizbornom intervju za CNN kao “ekonomistom”.

Obraćajući se novinarima na povratku iz Azerbejdžana, Erdogan je rekao da je spreman da pomogne Şimşeku da uspije, ali je paradoksalno izjavio i da njegovo „mišljenje o pitanjima ortodoksne ekonomske politike ostaje nepromijenjeno“. Dodao je: „U vezi sa sadašnjim izgledom našeg ministra trezora i finansija, međutim, odobrili smo mu da što prije preduzme korake sa Centralnom bankom koje smatra neophodnim, poželjeli smo mu uspjeh i obavijestili ga o našoj odlučnosti da smanjimo inflaciju na jednocifrene brojke.”

Poput bezbrojnih trgovaca valutama i zlatom koji spominju Şimşekovo ime, Deniz se tješi reputacijom ekonomiste zbog njegovog prethodnog rada kao ministra finansija, kao i vremena koje je proveo u Merrill Lynchu u Londonu i investicionoj banci UBS na Wall Streetu. „Srednjoročno i dugoročno očekujemo dobre stvari“, kaže on. “Međutim, ne tako brzo.”

Njegov kolega Haci Coçak se slaže: „Stvari se sada mogu promijeniti u tren oka. Trebat će vremena da se ekonomija oporavi.”

I dalje postoji razlika između promjene osoblja i politike. Erkan je peti guverner centralne banke Turske koji je postavljen od početka ekonomske krize 2018. godine, usred Erdoğanovog sve većeg uticaja na tu ulogu. Kao i Şimşek, radila je u SAD. Bivša zaposlenica Goldman Sachsa, bila je ko-izvršni direktor First Republic banke, otišla je godinu dana prije njenog raspada, a spominje se i u grupnoj tužbi vezanoj za debakl. Agencija za rejting Fitch je navela: „Prethodni guverner centralne banke ostaje u timu ekonomskog upravljanja kao šef finansijskog regulatora. Stoga će biti potrebno vrijeme da se utvrdi trajnost bilo koje promjene politike.”

Drugi trgovci na čaršiji, koji se očajnički oslanjaju na godišnji priliv turista koji donose devize, osjećaju se manje pozitivno u pogledu stanja u privredi.

“U ovom periodu nakon izbora rekao bih da imamo najgoru sezonu u našoj istoriji. Ima dana kada idemo cijeli dan bez ikakve prodaje”, kaže Hasan Karablut, stojeći prekriženih ruku pored gomile lažnih dizajnerskih cipela. Osim toga, kaže, brzo rastu veleprodajne cijene proizvoda uvezenih iz Kine, kao i troškovi dostave.

“Kada je dolar visok, turisti bi trebali doći ovdje i kupiti stvari. Ali to se trenutno ne dešava. U ovom poslu sam 25 godina, nikada ranije nisam vidio nešto slično. Prije tri dana nisam ostvario nikakvu zaradu; Rano sam zatvorio radnju i otišao kući.”

Visoko.ba/federalna.ba/The Guardian