Čelnici Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Italije, Finske i NATO-a spremaju se podržati Zelenskog u ključnom diplomatskom trenutku rata i spriječiti svako ponavljanje napetog susreta Trumpa i ukrajinskog čelnika u februaru u Ovalnom uredu.

Trump će se prvo sastati sa Zelenskim u 13.15 sati po lokalnom vremenu (19.15 po srednjoevropskom) u Ovalnom uredu, a zatim sa svim evropskim čelnicima zajedno u Istočnoj sobi Bijele kuće u 15.00 sati po lokalnom vremenu, saopćila je Bijela kuća.

Nakon što je u petak na Aljasci na crvenom tepihu dočekao ruskog predsjednika Vladimira Putina, Trump je izjavio da bi trebalo postići sporazum o okončanju 42-mjesečnog rata u kome su ubijeni deseci hiljada ljudi, a raseljeni milioni.

– Rusija je vrlo velika sila, a oni to nisu – rekao je Trump nakon sastanka o Ukrajini.

Zelenski je, međutim, već skoro odbacio okvir Putinovih prijedloga na tom sastanku, uključujući i da se Ukrajina odrekne ostatka svoje istočne Donjecke regije, od koje trenutno kontrolira četvrtinu.

– Trebaju nam pravi pregovori, što znači da možemo početi tamo gdje je sada linija fronta – izjavio je ukrajinski čelnik u nedjelju u Bruxellesu, dodajući da mu ustav njegove zemlje onemogućuje da preda teritoriju.

Više ga zabrinjava činjenica da je Trump, koji je prethodno podržavao ukrajinski prijedlog za trenutni prekid vatre kako bi se proveli dublji mirovni pregovori, nakon samita promijenio kurs i naznačio podršku ruskom pristupu pregovaranja o sveobuhvatnom sporazumu dok se borbe nastavljaju.

– Zahvalan sam predsjedniku Sjedinjenih Država na pozivu. Svi podjednako želimo brzo i pouzdano završiti ovaj rat – naveo je Zelenski putem aplikacije za razmjenu poruka Telegram nakon što je u nedjelju stigao u Washington.

– Rusija mora okončati ovaj rat – rat koji je sama započela. I nadam se da će naša zajednička snaga s Amerikom i našim evropskim prijateljima prisiliti Rusiju na pravi mir – dodao je.

Čini se da Zelenski ne može prihvatiti nacrt Putinovih prijedloga, o kojima je ranije javio Reuters. Ukrajinske snage duboko su ukopane u Donjecku regiju, čiji gradovi i brda služe kao ključna odbrambena zona za sprečavanje ruskih napada.

Kao dio bilo kakvog mirovnog sporazuma, Kijev želi sigurnosne garancije dovoljne da odvrate Rusiju, koja je 2014. preuzela ukrajinski poluotok Krim i pokrenula potpunu invaziju 2022., od ponovnog napada.

Plašeći se da će biti isključeni iz razgovora nakon samita na koji nisu bili pozvani, evropski čelnici su u nedjelju održali telefonski razgovor sa Zelenskim kako bi se uskladili oko zajedničke strategije za sastanak s Trumpom u ponedjeljak.

Prisustvo šest saveznika koji će podržati Zelenskog mogla bi ublažiti bolna sjećanja na posljednju posjetu ukrajinskog čelnika Ovalnom uredu.

– Bitno je da Evropljani budu tamo: Trump ih poštuje, ponaša se drugačije u njihovom prisustvu – rekao je za Reuters Oleksandr Merežko, ukrajinski poslanik iz vladajuće stranke Zelenskog.

Američki državni tajnik Marco Rubio, govoreći za CBS, odbacio je ideju da evropski čelnici dolaze u Washington kako bi zaštitili Zelenskog.

– Ne dolaze ovamo kako bi spriječili da Zelenski bude maltretiran. Dolaze sutra ovamo jer smo sarađivali s Evropljanima. Pozvali smo ih da dođu – kazao je.

Odnosi između Kijeva i Washingtona, nekada izuzetno bliski, napeti su otkako je Trump preuzeo dužnost u januaru.

Hitna potreba Ukrajine za dijeljenjem američkog oružja i obavještajnih podataka, od kojih neki nemaju održivu alternativu, prisilila je, međutim, Zelenskog i njegove saveznike na kontinentu da umire Trumpa, čak i kada se njegove izjave čine protivrječnima njihovim ciljevima.

Na bojnom polju Rusija polako napreduje, ističući svoje prednosti u ljudstvu i vatrenoj moći. Putin kaže da je spreman nastaviti borbu dok se njegovi vojni ciljevi ne postignu.

Ukrajina se nada da će joj promjenjiva tehnološka priroda rata i njena sposobnost nanošenja ogromnih žrtava Moskvi omogućiti da izdrži, uz podršku evropske finansijske i vojne pomoći, čak i ako se odnosi s Washingtonom naruše, prenosi Reuters.

Fena / Visoko.co.ba