NaslovnicaBiHZbog nestabil...

Zbog nestabilnosti i podijeljenog društva BiH najmanje sigurna za život u okruženju

U zemlji u kojoj i policijski dužnosnici završavaju iza rešetaka i kada obaramo neslavne rezultate statistika globalnog indeksa mira, jesu li nam uopće potrebna upozorenja da smo zemlja koja je najmanje sigurna za život u okruženju? Za to vrijeme domaći čelnici bave se zapaljivom retorikom i ko će privući više pažnje u podjelama. Gdje je izlaz? Kako postati dio evropske porodice? Je li političarima uopće stalo da nam osiguraju kartu za ulazak u to društvo ili im pogoduje trenutna klima neuređenosti?

Politička nestabilnost, prije svega, a zatim i manjak sigurnosti, diskriminacija, stopa kriminala, loš odnos sa susjednim državama i mnogi drugi pojmovi koji oslikavaju stanje u našoj državi nisu nepoznanica. Koliko je društvo, ako ne podijeljena vlast, osviješteno o ovim problemima, ko je glavni krivac i gdje je moguće rješenje za sigurniju Bosnu i Hercegovinu? Zašto zauzimamo neslavna mjesta na međunarodnim refertnim sajtovima?

“Pored naših političara i politika, posebno ovih dezorijentirajućih politika koje nastoje svakodnevno da destabiliziraju Bosnu i Hercegovinu, za ovakvo stanje snosi i odgovornost međunarodna zajednica”, smatra Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku UNSA.

Tako su domaći lideri sa stalnim podjelama podijelili i međunarodnu zajednicu. Umjesto da rješavaju nagomilana unutrašnja pitanja, naši lideri prave polarizaciju i na međunarodnom planu, svrstavajući se na određene strane.

“Hrvatska politika propušta prepoznati situacije u kojima se pokušava zaoštriti i produbiti sukob između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Zagreba i Sarajeva, a sve u korist štete evropske i evroatlantske perspektive i Bosne i Hercegovine i cijele regije. Hrvatska se dala na neki način uvući u prostorni interes Vučićevog režima i interes Rusije”, ocjenjuje politički analitičar Davor Gjenero.

Ruski utjecaj, te utjecaj susjednih država radi ličnih interesa odražava se na ionako oslabljene institucionalne kapacitete, a samim tim i na reforme koje nas čekaju, oko čega se domaći političari već dugo ne mogu dogovoriti. S tim u vezi, trpi ekonomija, privreda i svi ostali društveni aspekti, a omogućava se prostor za jačanje etničkih podjela i drugih vidova diskriminacije.

“Veoma je bitno da se pristupi ozbiljno reformama u smislu NATO integracija, ali i EU integracija, ispunjavanju osnovnih zahtjeva i prioriteta, kao što su prioriteti Evropske komisije”, ističe politolog Minel Abaz.

Na ovo su ranije upozorili i strani zvaničnici. Spas za Bosnu i Hercegovinu je, kažu, u priključenju Evropskoj uniji i NATO savezu.

“NATO će nastaviti da promoviše stabilnost, sigurnost i saradnju u regionu kroz naše partnerstvo s Bosnom i Hercegovinom, napore našeg sjedišta u Sarajevu, našu podršku operaciji koju u Bosni i Hercegovini provodi Evropska unija EUFOR ALTHEA, kao dio aranžmana Berlin plus”, poručio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

“Rizik na Zapadnom Balkanu još postoji i EU mora ubrzati procedure za prijem zemalja ovog regiona. Pokušavam učiniti sve što je u mojoj moći da uvjerim EU i Zapad da je Bosnu i Hercegovinu prihvate u EU po brzoj proceduri, a ako je moguće i u NATO”, istakao je predsjednik Slovenije Borut Pahor.

Mnogo je obaveza koje naša država još treba implementirati da bi postala sigurnije mjesto za život. Ono što je najviše sporno je podjela društva. Rješenje je, kažu domaći stručnjaci, u priključenju euroatlanskim integracijama, na što nas svi pozivaju.

“Ne trebamo biti naivni da ćemo ulaskom u te alijanse i zajednice sve riješiti, ali ćemo biti na dobrom i na boljem putu ka rješavanju toga. Bit ćemo involviraniji u svjetske tokove, bit ćemo uvezaniji. Nećemo ostati palanka izolovana od svijeta i evropskog tla”, naglašava Abaz.

“Samim ulaskom u EU, samim pregovorima to se neće riješiti. Samo kada se javne vlasti počnu ponašati u skladu s tim principima, onda će napredak biti možda čak i nekima iznenađujuće brz”, zaključuje Gjenero.

Posebno otvaranje poglavlja o vladavini prava, koje najviše žuljaju naše lidere. Građani su za Evropu jer bismo, kako ističu stručnjaci, dobili učinkovitiju državu koja je po mjeri svih.

Visoko.ba/federalna.ba

Komentari

komentara

Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.